Kako je biti Jevrej u Berlinu

Politika onlajn

09. 05. 2026. 23:26

Један од скупова у Берлину против антисемитизма (скриншот)

Berlin je grad prepun grafita: šarenih i upadljivih, uvredljivih, maštovitih, napornih, neretko i političkih. Odavno se čini da su grafiti osvojili ovaj velegrad, piše Dojče vele.

No zgražavanje su izazvale tri reči velikih dimenzija, ispisane sprejom na zidu jedne kuće u četvrti Prenclauer berg, koje su na engleskom jeziku pozivale na ubijanje svih Jevreja.

Nije trebalo dugo da slova budu prelepljena, a zatim i prefarbana. No natpis se i dalje nazire.

I kao što je to često slučaj u Berlinu, građani samoinicijativno pružaju otpor. Održano je protestno bdenje. Na stubovima javne rasvete i saobraćajnim znakovima sada vise plavo-bele vrpce: „Protiv svakog antisemitizma“, piše na njima pored Davidove zvezde.

Dečje ruke kredom su na gotovo stotinu metara srcima oslikale pločnik u Ulici Uekerminder i ispisale parole: „Nema mesta mržnji“ ili „Naš kraj se drži zajedno“. U kraju sada na ulaznim vratima stoje plakati berlinske policije s poternicom zbog „antisemitskog huškačkog oštećenja imovine grafitima“.

Dan nakon protestnog bdenja, nekoliko kilometara dalje na zapadu Berlina, predsedništvo Hrišćansko-demokratske unije (CDU), predvođeno stranačkim liderom i nemačkim kancelarom Fridrihom Mercom, sastalo se u kampusu jevrejsko-harizmatskog pokreta Habad.

Gosti su bili kod Jehude Tajhtala, najpoznatijeg rabina nemačke prestonice. Tajhtalov neprestani apel glasi: treba gledati ono dobro, znakove nade, a ne tamu.

Tajhtal je izgradio ovaj kampus – impresivno zdanje sa školskim prostorijama i dvoranom, vrtićem i kafićem. Sve to iza utvrđenog ulaznog prostora, koji podseća skoro na bezbednosnu kontrolu na aerodromu.

„Jevrejski život u Nemačkoj je ugrožen kao što već dugo nije bio“, kaže Merc pred kamerama. Ovih se dana puno piše o njemu i njegovom stilu vladanja, pa i o navodnom nedostatku empatije.

No prošlog leta, tokom dva govora u Minhenu i Berlinu, posvećena sećanju na masovno ubistvo Jevreja koje je počinila nacistička Nemačka i novom strahu Jevreja, 70-godišnji kancelar jedva je suspregao suze.

Takav sastanak rukovodstva kancelarove stranke u jednoj jevrejskoj instituciji – bez presedana u ovom obliku – zahteva dugu i pažljivu pripremu.

„Jevrejski život je deo Nemačke“, stoji u dokumentu od pet stranica koji je stranačko rukovodstvo kasnije usvojilo na sednici u obrazovnom centru.

„Kao CDU jasno ćemo imenovati i boriti se protiv svakog oblika antisemitizma, bilo da dolazi od desnih ekstremista, levih ekstremista ili islamista“, piše tu.

Dokument nosi tipičan ton takvih izjava: „Tamo gde raste mržnja prema jevrejskom životu, demokratija je u opasnosti.“

U Berlinu su skoro svakodnevni protesti protiv izraelskog rata u Pojasu Gaze, u kojem su ubijene desetine hiljada ljudi, a koji je usledio nakon napada terorističkog Hamasa, zatim protesti protiv napada u Libanui američko-izraelskog rata protiv Irana. Iz toga mogu proizići pretnje jevrejskom životu u Nemačkoj.

Početkom ove nedelje Gideon Sar, izraelski ministar spoljnih poslova, stigao je u nemačku prestonicu na nešto manje od dva dana. On je ministar u kritikama izloženoj vladi premijera Benjamina Netanjahua, protiv kojeg postoji nalog za hapšenje Međunarodnog krivičnog suda zbog genocida, navodi Dojče vele.

U Ministarstvu spoljnih poslova Sar i njegov nemački kolega Johan Vadeful (CDU) daju nekoliko izjava za medije. Jevreji su, kaže Saar, „jedini narod koji je svuda fizički napadan – zato što su Jevreji – čak i kada žive daleko od sukoba na Bliskom istoku“.