Srpski povratnici u nemilosti vlasti u FBiH
Фото Принтскрин
Banjaluka – Nekoliko naizgled odvojenih događaja, raspoređenih u kratkom vremenskom intervalu i na različitim lokacijama, u povratničkim sredinama u Federaciji BiH ponovo u fokus javnosti stavljaju pitanje koliko su srpski povratnici danas zaista zaštićeni i ravnopravni u sredinama u koje su se vratili. Planirana izgradnja deponije i spalionice otpada u Bosanskom Petrovcu, upad migranata u drvarsko selo Trubar i najave da će se praviti vojni poligon u Glamoču, u tom kontekstu posmatraju se kao delovi šire slike, ali jedne iste problematike, na koju sa zabrinutošću ukazuju i predstavnici srpskih udruženja. Niz događaja koji se smenjuju u kratkom roku u entitetu gde je od više od pola miliona, koliko ih je bilo pre rata, preostalo svega tridesetak hiljada Srba, uglavnom u četiri lokalne zajednice – Drvar, Glamoč, Bosansko Grahovo i Bosanski Petrovac – dodatno pojačava osećaj nesigurnosti među povratnicima.
Nakon niza napada na pravoslavna groblja minulih godina širom Federacije BiH, nedavni incident u Trubaru, selu kod Drvara koje administrativno pripada Bihaću, dodatno je uznemirio stanovništvo nakon što je grupa migranata provalila u hram i opljačkala više kuća. Posebno ih brine dilema kako su od centra „Lipa” dospeli do Trubara, koje je udaljeno više od 50 kilometara.
Paralelno s tim, najave mogućeg otvaranja novog vojnog poligona na području Glamoča izazvale su snažne reakcije lokalnog stanovništva. Zabrinutost se, pre svega, temelji na ranijim iskustvima s vojnim aktivnostima na tom području i njihovim posledicama po životnu sredinu.
„Zabrinutost stanovnika Glamoča je razumljiva i apsolutno opravdana, imajući u vidu posledice koje je izazvalo uništavanje municije na poligonu ’Odlučna Barbara’, koje se ogledalo u oštećenjima stambenih objekata i zagađenju zemljišta i vode teškim metalima”, izjavio je šef kabineta srpskog člana Predsedništva Dušan Petrović.
Iz Zavičajnog udruženja „Glamočko kolo” navode da je peticiju protiv izgradnje vojnog poligona na glamočkoj visoravni potpisalo oko 3.000 srpskih povratnika. Prema njihovim tvrdnjama, Ministarstvo odbrane u Savetu ministara BiH razmatra izmeštanje postojećeg poligona kod sela Pribelja, ispod Vitoroga, gde su na ograničenoj površini uništavana zaostala minsko-eksplozivna sredstva, na prostor od oko 102 kvadratna kilometra na glamočkoj visoravni.
Odbor za zaštitu prava Srba u Federaciji BiH podržao je stav člana Predsedništva BiH iz Republike Srpske Željke Cvijanović, istakavši da bez glasa srpskog člana neće biti moguće otvoriti poligon u Glamoču. „Da se sami pitaju Denis Bećirović i Željko Komšić, oni bi u Glamoč, Drvar, Bosanski Petrovac i Grahovo stavili nuklearni otpad, bojne otrove i osiromašeni uranijum. Sve bi oni potpisali da se reše Srba, napravili bi poligone za svoje er soft klubove”, navedeno je u saopštenju ovog odbora. U senci ovih događaja, gotovo neprimetno prošla je informacija da je na jednom konkursu za posao u Federaciji BiH izostavljen srpski jezik, dok su kao obavezni navedeni bosanski ili hrvatski. U srpskim udruženjima to tumače kao poruku da poslodavac ne želi pripadnike srpske nacionalnosti, što dodatno produbljuje osećaj institucionalne isključenosti.
Pitanje položaja povratnika dodatno je aktuelizovano i u Bosanskom Petrovcu, gde se planira izgradnja deponije i spalionice otpada. U Odboru za zaštitu prava Srba u FBiH ističu da ovo nije izolovan slučaj, već da se i ranije dešavalo da se u povratničkim sredinama planiraju projekti koji, po njihovom stavu, otežavaju uslove života, uključujući i smeštaj migrantskih centara. Protiv predloženog rešenja izjasnio se i načelnik Opštine Bosanski Petrovac Mahmut Jukić, ukazujući da lokalna zajednica „ne podržava planove koji dolaze s viših nivoa vlasti ako su protiv njih i građani”.