SPC danas slavi Svetog Vasilija Ostroškog
Православна икона (фото Ј. Миловановић)
Srpska pravoslavna crkva danas obeležava Svetog Vasilija Ostroškog Čudotvorca. Ovaj praznik, u crkvenom kalendaru obeležen crvenim slovom, mnogi vernici uzimaju za krsnu slavu.
Sveti Vasilije je rođen kao Stojan Jovanović u selu Mrkonjići u Hercegovini od majke Ane-Anastasije i oca Petra Jovanovića 28. decembra 1610.
Kada je imao 12 godina, roditelji su ga, u strahu od danka u krvi, koji su u to vreme provodili Turci, poslali u manastir Zavalu, u kom je igumanovao njegov stric Serafim. Tamo se naučio crkvenoj pismenosti i posle nekoliko godina prešao u trebinjski manastir Tvrdoš, gde je primio i monaški postrig i sveštenički čin i postao paroh popovopoljski.
Pogoršanje prilika u manastiru i želja za dubljim podvigom odveli su ga na put arhimandrita u Pećku Patrijaršiju i, po blagoslovu patrijarha Pajsija Janjevca, dalje na Svetu Goru, a zatim u Vlašku i Ukrajinu, odakle se vratio sa darovima tamošnjih vladara za narod u Hercegovini. Rukopoložen je u Peći 1638. odlukom Svetog sinoda za mitropolita hercegovačkog, sa obnovljenom svetosavskom titulom: mitropolit Zahumski. Kasnije je dodao i titulu Skenderijski.
Stalna opasnost od Turaka i rimokatolika
Život Svetog Vasilija bio je u stalnoj opasnosti od Turaka, a bio je proganjan i od militantnih rimokatoličkih misionara i prelata. Bio je svrgavan sa mitropolitskog prestola u Trebinju od strane lažnog episkopa unijate Savatija 1641. Izlagan je bahatostima plemenskih knezova i neposlušnih uskočkih četovođa, ali stizao je svuda gde su ga vodili zadaci arhiepiskopske službe, od Mostara, Trebinja, Bileće i Herceg Novog do Pljevalja, Morače, Onogošta, Pješivaca i Bjelopavlića.
Duhovni svetionik pod Ostroškim gredama
Manastir Ostrog, uklesan u vertikalne litice crnogorskih planina, predstavlja jedno od najposećenijih svetilišta u jugoistočnoj Evropi. Ovaj manastir SPC postao je utočište Svetog Vasilija Ostroškog, koji je tu proveo poslednje godine svog podvižničkog života, preminuvši 1671. godine. Njegove neistrulele mošti, koje se i danas čuvaju u Gornjem manastiru, slove za čudotvorne i mesto su hodočašća vernika svih veroispovesti. Sastavljen od Gornjeg i Donjeg manastira, Ostrog je simbol vere i mesto tradicionalnog okupljanja naroda na Trojičine dane.
Takođe, najimpozantniji i najmonumentalniji pravoslavni hram posvećen ovom svetitelju jeste onaj u Nikšiću. U pitanju je zadužbina crnogorskog kneza Nikole Prvog Petrovića. Rađena je po projektu Rusa, Preobraženskog, osvećena 15. avgusta 1900. godine.