Jeremićeva beseda na Oksfordu

16. 02. 2009. 22:00

Вук Јеремић (Фото Л. Вулетић)

Kakvo treba da bude mesto Evropske unije u svetu, gde je mesto i šta je uloga Srbije na Balkanu i kako stići do rešenja za njegov najveći problem – status Kosova? Ovo su pitanja o kojima je, u svojoj jučerašnjoj besedi pred Društvom oksfordske unije, govorio Vuk Jeremić, ministar inostranih poslova Srbije. Po njegovom uverenju, uz pretpostavku harmonizacije transatlantskih veza, EU bi morala da se fokusira na „pojas nacija” na svom istoku i jugoistoku, konkretno na tri ključne zemlje šireg evropskog prostora: Ukrajinu, Tursku i Srbiju.

Jeremić je rekao da će odluka da Evropa „brzo pruži članstvo Srbiji sasvim izvesno uticati na budućnost celog Zapadnog Balkana”, regiona koji je po njegovommišljenju, „vitalan za konsolidaciju evropske bezbednosti”. On se založio da EU obezbedi „kombinaciju stabilne Ukrajine i neantagonizovane Rusije”, kao svoj podjednako bezbednosni i ekonomski imperativ. Kad je reč o Turskoj, Jeremić je ocenio da bi EU, uzimajući u svoje okrilje ovu demokratsku muslimansku naciju, sebi, između ostalog, omogućila i da bude „iskren posrednik” u širem bliskoistočnom regionu.

Jeremić je ocenio da je integracija Srbije u Evropu jedini način na se napreduje, jer će „EU biti bezbednija ako zapadni Balkan, sa Srbijom u svom središtu, uđe u kuću Evrope, umesto da ozlojeđen ostane pred njenom kapijom”. Ocenjujući EU kao „najveći i najuspešniji mirovni projekat u istoriji”, Jeremić je ukazao da „Srbija ima akutno osećanje da pripada toj vrsti Evrope”.

Ali, u isto vreme, nikome neće biti od koristi ako izabere da zatvara oči pred preostalim izazovima, od koji je primarno pitanje Kosova.

Jednostrano proglašavanje nezavisnosti od sopstvene zemlje pre godinu dana, po mišljenju Jeremića, bilo je „direktno kršenje, osnovnih postavki i principa međunarodnog prava”. Ministar je zatim ponovio da Srbija to jednostrano proglašenje nezavisnosti „neće priznati ni pod kojim okolnostima”.

Šef srpske diplomatije je naveo da je Srbija na kršenje svog suvereniteta i teritorijalnog integriteta reagovala uzdržano opredeljujući se za miran i diplomatski pristup problemu, što je za rezultat imalo da velika većina članica UN nije priznala kosovsku nezavisnost. Oni koji su to učinili, ignorisali su važnost postizanja rešenja koje je prihvatljivo za sve. Iz tog razloga Srbija se okrenula pravu – prenoseći pitanje Kosova u nadležnost Međunarodnog suda pravde, šaljući time poruku da je za mir na zapadnom Balkanu, rekao je on.

Pošto će sud najverovatnije oceniti da jednostrano proglašenje nezavisnosti nije kompatibilno sa međunarodnim pravom, to će zaustaviti proces priznavanja Kosova, i prijem vlasti iz Prištine u međunarodne institucije. To će onda voditi i do ponovnog otvaranja pitanja statusa, ohrabrujući sve zainteresovane da za pregovaračkim stolom traže rešenje prihvatljivo za sve – rešenje koje će biti održivo i trajno, koje će doprineti miru i stabilnosti zapadnog Balkana, zaključio je ministar Vuk Jeremić On je poručio da za evropsku budućnost zapadnog Balkana „moramo da postižemo kompromise, da pregovaramo, da na kraju ne bude ni pobednika ni gubitnika…