Čović: Treći entitet u BiH je službeni zahtev HDZ već 35 godina
Драган Човић (Фото Председништво БиХ)
SARAJEVO- Formiranje trećeg entiteta u BiH je službeni zahtev HDZ-a poslednjih 35 godina, a neki se s tim igraju, izjavio je predsednik te stranke Dragan Čović, istakavši da je svaki mirovni plan '90-ih uključivao sva tri konstitutivna naroda.
„Sada imamo dva bošnjačka člana Predsedništva. Ako je to ikome donelo dobro, neka nastave dalje. Samo neodgovorna bošnjačka politika može naterati nekoga da razmišlja isključivo na taj način. Bojim se da je današnja politika Bošnjaka neodgovorna”, rekao je Čović.
Poručio je da želi da BiH bude funkcionalna, efikasna, da bude evropska, najmodernija, da ovde mladi ljudi ostaju.
Čović je u intervjuu za Dnevnik D govorio o usvajanju budžeta, otvaranju novog graničnog prelaza Gradiška, odlasku Kristijana Šmita, pitanju državne imovine, partnerstvu sa SNSD-om, Južnoj plinskoj interkonekciji i izbornom zakonodavstvu.
On je ovu godinu označio vrlo izazovnom za BiH.
„Godina je vrlo izazovna i krajnje kompleksna zbog naše neorganiziranosti i nefunkcionalnosti. Rekao bih da smo dobro prošli, s obzirom na to da su iskušenja spolja uistinu vekovna”, rekao je Čović, prenosi Tanjug.
Tema otvaranja graničnog prelaza Gradiška u poslednja dva dana obeležila je javnost, praćena međusobnim optužbama i prijavama zbog govora mržnje, a Čović smatra da se radi o pitanju koje je nepotrebno politizovano, iako bi trebalo da bude tehničko i razvojno.
„To je projekat koji se radi zajedno s međunarodnim partnerima. Nedopustivo je da kad ga završite, uložite ogroman novac i napor, neko kaže: to ne ide. I da ga veže za bilo koji drugi projekat. Kako objasniti predstavnicima vlade Republike Hrvatske, koja je uložila 60 miliona u taj prelaz, da zbog naših nadmudrivanja ovamo nismo u stanju staviti ga u funkciju?”,upitao je Čović.
Najava odlaska Kristijana Šmita iz BiH otvorila je širu temu o ulozi OHR-a, a predsednik HDZ BiH kaže da je bio iznenađen odlaskom.
„Ja sam bio uveren kada je došao gospodin Šmit u BiH da će taj mandat trajati vrlo kratko. Ali on je sad drugi najdugovječniji visoki predstavnik poslije Valentina Incka. S visokim predstavnikom sam razgovarao pre možda 15 dana. Nije bio uopšte u razmišljanju da će podneti ostavku”, naveo je Čović. Dodao je da je plan bio da se to desi pred izbore, te da je Šmitova ostavka i za njega bila iznenađenje.
„Naš predlog je da OHR treba transformisati. Ja bih voleo da novi visoki predstavnik bude čak izmešten u briselske prostore, jer ako naš put ide tim pravcem, zašto to ne uraditi? Da ima ograničen kapacitet u ovlašćenjima i da bude zaštitni mehanizam za Dejtonsku BiH. Sve ostalo moramo biti u stanju sami da rešavamo”, poručio je Čović.
O pitanju državne imovine i odluci Šmita, koja je, prema Čovićevim rečima, faktički zaustavila niz javnih investicija, kaže: „Jedan od primera je autocesta pored Mostara. Dok nekih stotinjak kvadratnih metara vojne imovine, proglašene neperspektivnom, ne bude rešeno, mi ne možemo graditi, ne smemo potpisati ugovor”.
Na pitanje šta mu je Šmit na to odgovorio, Čović je rekao: „Da će razmišljati, da to nije njegov posao – s čime se ja slažem. U startu sam rekao da se ne slažem da on uopšte donosi takve odluke. Onda je molba bila: dajte pojašnjenje odluke”.
Odbacio je i spekulacije da je državna imovina jedini razlog Šmitovog odlaska iz BiH.
„Moguće da je to jedan od razloga, ali ne verujem da je jedini”, kazao je Čović.
Mogućnost da Šmit nametne odluku o državnoj imovini u poslednji čas Čović ne isključuje, ali ne očekuje.
„Ne verujem da će uopšte ući u bilo kakvu konturu donošenja novih odluka koji mogu izazvati neke posledice. Pitanje je kakvu bi odluku on doneo, ali o secesiji i cepanju nema govora. Pitanja kao što je ovo moramo sami rešavati”, poručuje Čović.
Čović je kazao da mu se čini da Evropa gubi status i uticaj, a da on i politika koju zagovara ne mogu zamisliti budućnost BiH izvan evroatlantskih integracija. Ipak, smatra da se bez SAD-a mnogi problemi danas ne mogu rešiti.
„Siguran sam da bez snage Američke administracije puno problema u BiH neće biti rešeno”, tvrdi Čović.