Pouka Jovana Cvijića

Politika onlajn

25. 05. 2026. 16:09

​Јован Цвијић на путу Извор–Сврљиг (Фото Музеј града Београда)

Inspiraciju da vam pišem dobio sam prateći deo domaće TV serije, u kojoj prepoznah enterijer Muzeja (kuće) Jovana Cvijića. Setih se njegove meni veoma drage pouke, koja me je očarala još pre nekoliko decenija, pri prvom proučavanju Cvijićevog kapitalnog dela „Balkansko poluostrvo i južnoslovenske zemlje”.

Svoj primerak ove knjige odavno sam pozajmio, zaboravih kome. Nije mi vraćena, te se nadam da će moj poznanik pročitati ovaj test i knjigu napokon vratiti. Zato zahvaljujem našem poznatom geografu Mileni Perišić, koja mi je posudila knjigu pa mogu da citiram odlomak iz nje:

„... Napredovanje se nije zaustavilo, izvor invencije i snage tek će od sada biti obilan. Ali kao pauk, tako ljudi pletu oko sebe mrežu od istorijskih predrasuda, od nacionalnih sujeta, od izvitoperenih načina života, i ona ih može duhovno izolovati od ostaloga sveta i učiniti da postanu arhaični. Nikakav drugi uzrok ne može toliko kompromitovati razvitak južnih Slovena kao gore pomenuti načini mišljenja.”

Citirani tekst je iz dela „Demokratska društva oslobođenih država” iz XVIII glave u okviru IV dela Prve knjige „Geografska sredina i čovek”, iz Sabranih dela Jovana Cvijića, druge knjige „Balkansko poluostrvo”, zajedničko izdanje SANU, Književnih novina i ZUNS 1987. godine.

Preporučujem čitaocima da krenu od Uvodne reči akademika Radomira D. Lukića, Predgovora uređivačkog odbora, Jovana Cvijića i Jovana Erdeljanovića, zatim da pri kraju knjige pročitaju dragocene napomene Milorada Vasovića i Petra Vlahovića, kao i Pogovor Milisava V. Lutovca – pa da tek onda krenu sa čitanjem ove Cvijićeve riznice znanja. Praveći povremene pauze, radosni hitamo ka mudrostima koje će nam prirediti sledeće strane ove divne knjige.

Dogodine će biti svečano obeleženo sto godina od prerane smrti Jovana Cvijića, našeg, ali i svetski priznatog naučnika, ne samo geografa. Poželeh da, uz dobro zdravlje, geograf Stevan M. Stanković bude jedan od prvih govornika, tim pre što je među geografima najveći živi poznavalac Cvijićevog života i rada. Ne zaboravimo i ranije geografe velike poznavaoce Cvijićevog stvaralaštva: Borivoje Ž. Milojević, Petar S. Jovanović, Milisav S. Lutovac, Milorad Vasović, Vojislav S. Radovanović, Dragutin Petrović, kao i brojni drugi domaći i strani naučnici koji nisu geografi.

Budimir Zečević,

dipl. geograf, Novi Beograd