Za Republiku Srpsku najbolja opcija je zatvaranje OHR-a
Фото НСРС
Banjaluka – Narodna skupština Republike Srpske raspravljala je o Deklaraciji o zatvaranju Kancelarije visokog predstavnika (OHR) u BiH, u kojoj se konstatuje da era strane supervizije mora biti okončana, uz ocenu da je model međunarodnog intervencionizma izgubio i politički i institucionalni legitimitet. U deklaraciji se odbacuje „strani intervencionizam koji podseća na metode kolonijalne uprave”, za koji se navodi da je u suprotnosti sa suverenitetom BiH. Bonska ovlašćenja ocenjena su kao pravno neutemeljena, a Republika Srpska zadržava pravo da koristi sva pravna i politička sredstva u zaštiti svoje ustavne pozicije ukoliko bi bio imenovan novi visoki predstavnik sa takvim ovlašćenjima.
Predsednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić, predlagač deklaracije, istakao je da je za Srpsku najbolja opcija potpuno zatvaranje OHR-a. „Prelazno kompromisno rešenje mogao bi biti i ostanak kancelarije bez takozvanih bonskih ovlašćenja, uz jasno ograničenje trajanja mandata i garanciju da je to poslednji visoki predstavnik”, rekao je Stevandić u parlamentu Srpske. On je upitao i zašto bi predstavnici RS uopšte učestvovali u formiranju i radu institucija BiH ako postoji neko ko odluke može donositi umesto njih. Stevandić kaže da je postignut konsenzus vlasti i opozicije, dodavši da su prihvaćeni amandmani SDS-a i PDP-a.
Naime, nakon ostavke (ne)imenovanog visokog predstavnika Kristijana Šmita njegov naslednik bi trebao biti imenovan početkom juna. Šmit je za RTL istakao da je „postojao intenzivan pritisak iz Vašingtona da podneste ostavku”, navodeći da tamo očito nisu shvatili da je njegova uloga oko takozvane državne imovine konstruktivna.
Premijer Srpske Savo Minić ocenio je da je upotrebom bonskih ovlašćenja naneta ogromna politička i institucionalna šteta za RS. Šef Kluba poslanika opozicionog SDS-a Ognjen Bodiroga poručio je da treba poništiti sve akte koje su visoki predstavnici nametnuli od 1997. i zatvoriti OHR.
Rasprava u Banjaluci usledila je nakon poruka iznetih u Savetu bezbednosti UN, gde su Rusija, Kina i SAD, svaka iz svog ugla, ukazale da BiH mora preuzeti veću odgovornost za sopstveno funkcionisanje, najavivši kraj ere nametanja rešenja. U Srpskoj posebno ukazuju na poruku Stejt departmenta da prestaje era „izgradnje država” na Balkanu, što vlasti u Banjaluci tumače i kao signal zatvaranja poglavlja dugogodišnjeg spoljnog upravljanja.
Istovremeno, u političkom Sarajevu i dalje postoji očekivanje da bi novi visoki predstavnik mogao dobiti snažna ovlašćenja i nastaviti politiku nametanja zakona i pritisaka. Dodatnu političku dinamiku uneli su stavovi bivšeg američkog ambasadora u BiH Majkla Marfija, koji je istakao kako je Bakir Izetbegović navodno 2021. pristao na podelu BiH, kada je, kako piše Marfi, lider SDA navodno rekao da „može da živi sa podelom BiH jer bi njegov deo bio veličine Slovenije”. Iz SDA od Marfija traže da dostavi konkretne dokaze ili stenograme ukoliko takvi razgovori zaista postoje, dok Izetbegovićevu stranku kritikuju rivali iz drugog bošnjačkog bloka jer je „pristao na podelu BiH”.
Marfi je takođe komentarisao i aktuelne poruke vlasti iz Vašingtona, o kraju ere „izgradnje nacija”, tvrdeći kako je takva epoha, zapravo, došla još dolaskom Obamine administracije. Marfi iznosi kritike na račun aktuelne politike SAD, tvrdeći da „trenutna administracija meša, možda i namerno, ranije američke napore da očuvaju Dejtonski sporazum i teritorijalni integritet BiH s ’izgradnjom nacije’”.
Vlasti u Banjaluci pak tvrde kako su aktuelnoj administraciji SAD uspeli da objasne da su upravo pod obrazloženjem „sprovođenja i čuvanja Dejtona” najčešće vršena njegova prekrajanja.
Predsednik SNSD-a Milorad Dodik poruke iz Stejt departmenta vidi kao ohrabrujuće i dodaje da posle 30 godina treba da bude ukinuta formalna funkcija visokog predstavnika, te da podržava politiku nove američke administracija da odluke moraju biti u rukama naroda, odnosno predstavnika koje je birao. Napomenuo je da Dejtonski sporazum prepoznaje samo visokog predstavnika, ali ne OHR, koji je, podseća Dodik, pomoćna kancelarija visokog predstavnika.