Spomenik heroju Gvozdenog puka
(Фото Музеј архива)
Žitorađa – U selu Dubovo kod Žitorađe nedavno je svečano otkrivena spomen-ploča na kući kaplara Gvozdenog puka Dragutina S. Matića, jednog od odlikovanih srpskih ratnika iz perioda balkanskih i Prvog svetskog rata.
Spomen-ploču je postavio Dragutinov praunuk Stevica Matić iz Beograda kako bi odao počast svom pretku i ratniku čije je ime ostalo upisano u slavnoj istoriji srpske vojske.
Dragutin Matić bio je pripadnik čuvenog Drugog pešadijskog puka „Knjaz Mihailo”, poznatijeg kao Gvozdeni puk, koji je tokom ratova od 1912. do 1918. godine važio za jednu od najelitnijih i najodlikovanijih jedinica srpske vojske.
Prema podacima prokupačkog muzeja, Dragutin se kao kaplar iz rezerve istakao u brojnim borbama zbog čega je odlikovan Srebrnim vojničkim ordenom Karađorđeve zvezde sa mačevima, Ratnim krstom sa zlatnom zvezdom Republike Francuske, kao i Srebrnom medaljom za hrabrost „Miloš Obilić”.
Njegova hrabrost posebno je zabeležena u naredbi vojvode Živojina Mišića od 14. septembra 1917. godine.
„Kaplar iz rezerve Dragutin S. Matić, poslužilac mitraljeskog 1. odeljenja 3. bataljona Drugog pešadijskog puka naročito se odlikovao 1. septembra 1916. godine pokazao je neobičnu hrabrost u borbi koja je vođena na Gorničevu, 25. septembra i noću 28/29. septembra 1916. godine donosio je municiju za mitraljez iz pozadine po najvećoj kiši kuršuma, 7. oktobra 1916. godine izneo je ranjenog kaplara Aleksandra Nikolića iz borbe, da ne bi pao u ruke neprijatelju. Pohvaljujem kaplara Dragutina S. Matića za hrabro držanje u borbi i požrtvovanje koje je pokazao prema ranjenom drugu”, napisao je u naredbi Mišić.
Pored ovih podviga, istorijski izvori beleže da je Dragutin Matić učestvovao i u proboju Solunskog fronta 1918. godine, kada je srpska vojska krenula u završno oslobađanje zemlje.
Kao i mnogi borci Gvozdenog puka, bio je deo jedinice koja je prošla put od balkanskih ratova, preko Albanske golgote do konačne pobede.
Drugi pešadijski puk „Knjaz Mihailo”, poznat i kao Toplički Gvozdeni puk, tokom ratnih sukoba od 1912. do 1918. stekao je besmrtnu slavu. Jedna je od retkih jedinica čija je zastava nikada nije pala u ruke neprijatelju, a smatra se najodlikovanijom u vojsci Kraljevine Srbije.
Ta jedinica je učestvovala u tri rata, dva balkanska i Prvi svetski rat, kao i najtežim bitkama, od Kumanovske do Solunskog fronta. Drugi pešadijski puk „Knjaz Mihailo”, sastavljena od boraca pre svega iz Topličkog i Jablaničkog okruga, bila je deo junačke borbe u kojoj se nakon opšte mobilizacije, koja je sprovedena 3. oktobra 1912. godine u Prokuplju, u stroju našlo 4.744 mladića, starosti od 21. do 31. godine.
Tri petine sastava Drugog pešadijskog puka činili su Topličani i Kosaničani, a po jednu petinu Jablaničani i Zaplanjci.
Istoričari podsećaju da su nakon samo 20 dana od mobilizacije vojnici puka učestvovali u poznatoj Kumanovskoj bici, te da je najvišim srpskim odlikovanjem, ordenom Karađorđeve zvezde sa mačevima odlikovano 229 oficira, podoficira i vojnika.
Gvozdeni puk ostao je upamćen po izuzetnoj hrabrosti i istrajnosti – od oko 12.000 boraca, tek nešto više od sedam odsto njih dočekalo je kraj rata, dok su ostali poginuli u borbama za slobodu.
Prema podacima koji se čuvaju u arhivu u Prokuplju, gotovo da nije bilo kuće u Toplici koja nije dala vojnika u ovaj puk.
Otkrivanje spomen-ploče u Dubovu predstavlja još jedan pokušaj da se sačuva sećanje na junake iz Toplice i njihove zasluge u borbi za slobodu Srbije, ali i da se mlađim generacijama približe istorijske činjenice i ličnosti koje su obeležile jedno od najtežih razdoblja u istoriji zemlje.