U ruskim napadima na Kijev i Dnjepar 16 poginulih
(Фото ЕПА/Е.Л.)
Broj žrtava ruskog napada na grad Dnjepar porastao je na 11, među kojima je i dvoje dece, izjavio je juče načelnik Dnjepropetrovske vojne administracije Oleksandr Hanža. Preksinoć je napadnut i Kijev, gde je poginulo pet osoba, a ranjeno 64, prema informacijama koje je na Telegramu objavio gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko. U Dnjepru je povređeno 37 ljudi građana, prenosi Tanjug. Ruske snage izvele su masovni kombinovani napad na Ukrajinu, koristeći bespilotne letelice, kao i rakete različitih tipova lansirane iz vazduha, sa mora i sa kopna.
Eksplozije su odjekivale tokom većeg dela pretprošle noći i jutra.
Ministarstvo odbrane Rusije saopštilo je da su, kao odgovor na „terorističke napade Kijeva”, ruske oružane snage pokrenule masovni udar na objekte odbrambene industrije. Kako se navodi, pogođeni su objekti u Kijevu, Zaporožju, Harkovu i Dnjepropetrovsku, koje kontrolišu ukrajinske oružane snage, kao i u Poltavskoj, Hmeljnickoj i Sumskoj oblasti.
Ruski predsednik Vladimir Putin održao je sastanak o napretku istrage napada na studentski dom i koledž u Starobeljsku i merama za podršku žrtvama, prenela je agencija RIA Novosti. On je napad ukrajinskih oružanih snaga na pedagoški fakultet nazvao „krvavim zločinom koji je počinila ukrajinska hunta”. On je upozorio da svi odgovorni za napad moraju da dobiju kaznu koju zaslužuju, kao i da će to biti neizbežno. Ukrajinski dronovi su u noći 22. maja pogodili studentski dom u Starobeljsku u kojem je bilo smešteno 86 studenata, nakon čega se zgrada urušila, a 21 student poginuo. Ruska vojska je odgovorila napadom na mete povezane sa ukrajinskim vojnim vrhom, koristeći rakete „orešnik”, „kinžal”, „iskander” i „cirkon”, a napadi su nastavljeni i narednih noći. Dok Moskva redovno navodi da su na udaru legitimno vojni ciljevi, Kijev ukazuje na stradanje civila, što se potkrepljuje slikama sa lica mesta.
Rat u Ukrajini će se nastaviti ako Kijev nastavi da odbija istinske pregovore i ozbiljne odluke o mirnom rešenju, izjavio je juče portparol Kremlja Dmitrij Peskov, istakavši da Rusija ostaje otvorena za mirovne pregovore o Ukrajini.
Kako je naveo, rat može biti gotov do kraja dana, ukoliko ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski naredi ukrajinskim oružanim snagama da napuste ruske regione, prenosi agencija RIA Novosti. On pod ruskim regionima podrazumeva oblasti Ukrajine u njenim međunarodno priznatim granicama koje je Rusija prisajedinila nakon što je pokrenula rat, ili kako kažu specijalnu vojnu operaciju, nakon višegodišnjih konflikta između vlasti u Kijevu i ruskog stanovništva na tim područjima.
Francusko Ministarstvo spoljnih poslova najoštrije je osudilo poslednje ruske napade na Ukrajinu i istaklo da se njima krši međunarodno humanitarno pravo. „Francuska najoštrije osuđuje ruske napade izvedene na Kijev i istočnu Ukrajinu, gde su stradali civili, među kojima deca”, navodi se u saopštenju.
„Francuska će nastaviti da podržava ukrajinske i međunarodne sudove kako bi se osiguralo da ovi zločini ne prođu nekažnjeno”, navodi se u saopštenju.
Zelenski: Napadima na rafinerije izazvali smo krizu u Rusiji
U periodu od januara do maja ove godine, ukrajinska vojska je napala 15 ruskih rafinerija nafte, što je izazvalo krizu na ruskom tržištu goriva, tvrdi ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski. „Plan naših dugoročnih sankcija sprovodi se korak po korak. Od januara do maja ove godine, naši vojnici su uspeli da pogode 15 ruskih rafinerija. Ovo je značajno. Već postoje ruske zabrane izvoza avionskog goriva i benzina sa njihove teritorije, a razmatra se i zabrana izvoza dizela. Za zemlju koja je nedavno nazivana benzinskom pumpom, gubitak, čak i ovoga, jeste značajna priča, značajan gubitak. Skoro 40 odsto primarne prerade nafte u Rusiji od maja je van upotrebe”, saopštio je Zelenski, prenosi Ukrinform.