Kriza srušila i vladu Letonije

20. 02. 2009. 22:00

Премијер у оставци: Иварс Годманис (Фото Бета)

Prema izveštajima agencija
Riga – Letonska koaliciona vlada desnog centra raspala se juče pošto je premijer podneo ostavku, suočen sa velikim padom popularnosti u okolnostima višenedeljne političke i ekonomske krize.

Ovo je, posle islandske, druga evropska vlada koja je pala pod pritiskom naglog privrednog usporavanja, i to posle perioda višegodišnjeg brzog rasta.

Predsednik Valdis Zatlers prihvatio je ostavku Ivarsa Godmanisa, koji je bio prvi premijer ove baltičke države posle sticanja nezavisnosti od Sovjetskog Saveza, a drugi put je došao na čelo vlade krajem 2007.

Dve najveće koalicione partije, Narodna stranka i Unija zelenih i poljoprivrednika, tražile su od premijera da se povuče, verujući da je to jedini način da se povrati poverenje javnosti u vladu koja je poslednjih nekoliko meseci po zvaničnim rejtinzima bila najnepopularnija u Evropi.

Početkom februara je pala prva ostavka – ministar poljoprivrede se povukao suočen sa rastućim protestima poljoprivrednika.

Godmanis je nedavno pretrpeo žestoke kritike kada je pokušao da u vladu uvede jednu opozicionu partiju, ali je početkom meseca preživeo glasanje o poverenju koje je inicirala opozicija.

Kriza koja se iz SAD proširila na svet zahvatila je prošle godine i Letoniju, zemlju sa oko 2,3 miliona stanovnika, koja je godinama bila pri vrhu EU po privrednom rastu, ali je uz to imala i probleme kao što su inflacija, nagli rast plata i cena nekretnina.

MMF, Svetska banka i Evropska unija obećali su ukupno sedam i po milijardi evra pomoći.

Trinaestog januara, u početku miran protest 10.000 demonstranata koji su tražili nove izbore, optužujući vladu za ekonomske probleme, pretvorio se u okršaj s policijom u kojem je tridesetak ljudi povređeno.

Bruto društveni proizvod je pao za 10,5 odsto u poslednjem tromesečju prošle godine u odnosu na prethodnu godinu. Ove godine se očekuje negativan rast od 12 odsto, mada je najnovije predviđanje Svetske banke optimističnije i iznosi od pet do sedam odsto.

Predsednik Svetske banke Robert Zelik rekao je pre dva dana da EU mora da se više angažuje da pomogne ekonomijama centralne i istočne Evrope i da bi bilo tragično dozvoliti da se Evropa raspadne posle dvadeset godina pošto se ujedinila.