Putin: Spremni i voljni da pregovaramo s Ukrajinom na osnovama utvrđenim na Aljasci
Владимир Путин (видеоисечак)
SANKT PETERBURG- Ruski predsednik Vladimir Putin poručio je danas da je Rusija spremna i voljna da pregovara sa Ukrajinom mirnim putem na osnovama za pregovore o kojima je razgovarano na sastanku sa američkim predsednikom Donaldom Trampom u Enkoridžu na Aljasci. Putin je tokom sastanka sa rukovodiocima međunarodnih novinskih agencija u okviru Međunarodnog ekonomskog foruma u Sankt Peterburgu (SPIEF) rekao da bi Trampovi predlozi o Ukrajini mogli da čine osnovu za mirovne sporazume.
Putin je dodao da ti predlozi zahtevaju kompromise i od Moskve i od Kijeva, napominjući da je američki predsednik „iskreno posvećen rešavanju krize u Ukrajini”.
On je ocenio da Evropska unija može pomoći u rešavanju ukrajinskog sukoba.
„Verujem da, da, zaista, možda bi Evropska unija mogla da pomogne u pronalaženju rešenja. To bi, po mom mišljenju, trebalo da bude u okviru sporazuma o kojima smo razgovarali u Enkoridžu. I ukrajinska strana je toga dobro svesna”, rekao je Putin odgovarajući na pitanje novinara. On je upozorio da svaki dokument moraju da potpišu legitimne strane, uključujući i Ukrajinu i da to nije hir Rusije.
„Postoji mnogo pitanja, ali ako dođemo do potpisivanja dokumenata, mislim da ako postoji želja da se oružani sukob okonča mirnim putem, a Rusija to čini, pronaći ćemo one koji mogu da potpišu odgovarajući dokument”, dodao je Putin. Podsetio je da je pre tačno dve godine istekao mandat ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog.
„Pre dve godine, tačno pre dve godine, 2024. godine, u maju, istekao je mandat gospodina Zelenskog kao predsednika. Sada, krajem prošle godine, početkom ove godine, mnogo se govorilo o izborima u Ukrajini . Gde je sada taj razgovor? Hoće li zaista biti izbora ili ne? Ovo je važno. Niko više ne priča o tome. Ako pričaju, kada će to učiniti?”, rekao je predsednik Rusije, prenosi Tanjug.
Dodao je i da nema potrebe da se neprijateljstva prekinu da bi se započeli pregovori.
„Ruske oružane snage napreduju svakog dana. Naravno, ukrajinska strana bi želela da prekinemo borbe. Bolje je zaustaviti ne njih, već rat u celini - na osnovu kompromisa o kojima se raspravljalo u Ankoridžu”, istakao je ruski lider.
Putin je naveo da bi, u slučaju potpisivanja mirovnog sporazuma sa Ukrajinom, poruka svih strana mogla da bude: „Hvala Bogu što je sve gotovo”.
On je ponovio da Rusija želi da okonča sukob u Ukrajini i ocenio da Kijev nije spreman za mirovne sporazume.
„Ali, sudeći po svemu, na osnovu pre svega unutrašnje političke situacije, mislim da Kijev nije spreman za ovo”, rekao je ruski lider. Prema njegovim rečima, glavni problem sa kojim se suočavaju ukrajinske oružane snage je „katastrofalan nedostatak ljudstva”.
„Ljude odvode silom, nema motivacije, niko ne želi da ratuje”, rekao je Putin. On je naveo da Rusija u potpunosti kontroliše teritoriju samoproglašene Luganske Narodne Republike, kao i više od 85 odsto teritorije samoproglašene Donjecke Narodne Republike (DNR), dok Ukrajina, prema njegovim rečima, trenutno kontroliše manje od 15 odsto DNR. Kako je naveo, Rusija se ne protivi ekonomskoj integraciji Ukrajine u Evropu. Prema njegovim rečima, sukob u Ukrajini proizilazi iz potiskivanja „svega ruskog tamo”.
„U srži sukoba leži državni udar u Ukrajini i suzbijanje svega ruskog tamo, suzbijanje značajnog dela stanovništva zemlje koji nije priznao rezultate ovog državnog udara”, rekao je ruski lider.
On je naglasio da Rusija nikada nije odbijala kontakte sa evropskim državama i da je za obnovu dijaloga dovoljna inicijativa sa evropske strane.
„Mi ne odbijamo kontakte sa predstavnicima Evrope. Dovoljno je da podignu slušalicu i pozovu. Ako žele da dođu, neka dođu. Oni su ti koji to ne žele”, rekao je Putin. Kako je naveo, ako bilo ko u Evropi želi da obnovi kontakte sa Rusijom, može to da učini.
„Ako neko smatra da bi bilo prikladno oživeti dijalog sa Rusijom, neka samo napred. Ali ne znam ko će biti taj pregovarač sa evropske strane”, rekao je Putin.
On je ocenio da je bivši nemački kancelar Gerhard Šreder osoba kojoj se može verovati i podsetio da je upravo Šreder bio uključen u izgradnju infrastrukturnih projekata poput Severnog toka kako bi se nemačkoj ekonomiji obezbedilo pouzdano i jeftino snabdevanje iz Rusije. „I nije važno samo to što imamo dobar odnos sa njim, već i to što je on čovek koji teži nacionalnim ciljevima svoje zemlje, a ipak, čovek kome se može verovati”, rekao je Putin i ocenio da je Šreder jedan od najboljih nemačkih državnika jer, kako je naveo, „ima svoj stav i hrabrost da ga brani”.
Istovremeno je ocenio da su izjave pojedinih evropskih i ukrajinskih zvaničnika o mogućem napadu Rusije na NATO besmislene i provokativne.
„Koja je uopšte svrha za nas? Da li postoji ikakav razlog za napad na Evropu i borbu protiv NATO-a ? Jednostavno je, rekao sam da je to besmislica, ali čini mi se da to nije samo besmislica – to je namerna provokacija da se stvori pretnja koja zapravo ne postoji i da se stanovništvo njihovih zemalja primora da troši više novca na odbranu. Ali prvi korak je plaćanje režima koji je preuzeo vlast u Kijevu”, rekao je ruski predsednik.
Međunarodni ekonomski forum u Sankt Peterburgu održava se od 3. do 6. juna.
Putin: Ne postoji deo fronta na kome ruska vojska ne napreduje
Ruska vojska napreduje duž čitave linije borbenog dodira, izjavio je ruski predsednik Vladimir Putin na sastanku sa predstavnicima međunarodnih novinskih agencija u okviru Međunarodnog ekonomskog foruma u Sankt Peterburgu.
"Ne postoji nijedan deo fronta na kome ruske oružane snage nisu napredovale", poručio je.
Šef ruske države je istakao da Rusiju više zanima stvarna situacija u sukobu u Ukrajini nego izjave koje o tom pitanju dolaze iz Sjedinjenih Država.
"Naravno, zanima nas šta državni sekretar Marko Rubio govori o konkretnim pitanjima unutar zemlje. Ali nas ipak više zanima realna situacija, a ako sada govorite o sukobu u Ukrajini, onda nas zanima stvarno stanje na tom pravcu", rekao je Putin tokom sastanka.
Naglasio je da planovi za postizanje mirovnog dogovora i kontrolu celog Donbasa ne isključuju jedan drugog.
Prema rečima ruskog predsednika, glavni problem Ukrajine u ovom trenutku jeste katastrofalan nedostatak ljudstva.
Putin je ukazao na to da se Oružane snage Ukrajine suočavaju se sa katastrofalnim nedostatkom ljudstva, a njihov broj je smanjen za oko 100.000 ljudi.
Istakao je da gubici Kijeva iznose približno 40.000 ljudi mesečno, dok se putem prinudne mobilizacije mesečno popuni svega oko 15.000 ljudi, a iz bolnica se u jedinice vrati još oko 14.000 vojnika.
Putin je napomenuo da problemi sa kojima se suočavaju Oružane snage Ukrajine dovode do gubitka teritorija, kao i da u Ukrajini niko ne želi da se bori.
"Ljude nasilno mobilišu, nikakve motivacije nema, niko ne želi da se bori", naglasio je.
On je dodao da je u Ukrajini pokrenuto oko 200.000 krivičnih postupaka zbog dezerterstva.
To je gotovo zvanična brojka. Pokrenuto je 200.000 krivičnih postupaka za dezerterstvo. To je jedan od problema, ali i najozbiljniji", podvukao je Putin.
On je rekao da zapadni sponzori isporučuju veliki broj dronova različitih vrsta, kao i one dugog dometa. nažalost, neki od njih, naglasio je, probiju linije iako u Rusiji postoji PVO sistem.
S druge strane, dodaje Putin, Ukrajina ne raspolaže sistemima PVO i udarnim sredstvima kao Rusija. Naglasio da ima u vidu hipersonične rakete, krstareće rakete morskog, vazdušnog i kopnenog baziranja.
"Takvog sistema u Ukrajini uopšte nema. Postoje samo pojedini elementi, ali ne i sistem. Imaju sisteme 'patriot' i druge komplekse, kojih takođe katastrofalno nedostaje. Ali sistem kao takav ne postoji", izjavio je ruski predsednik.
"I što je najvažnije, Rusija ima patriotizam i volju ruskog naroda, što predstavlja glavni uslov za ostvarivanje svih zadataka Specijalne vojne operacije", naglasio je ruski predsednik.
Putin je napomenuo da je Rusija bezuslovno spremna i želi da sa Ukrajinom postigne dogovor mirnim putem.
Prema njegovim rečima, takav dogovor trebalo bi da bude zasnovan na principima o kojima su Rusija i Sjedinjene Američke Države razgovarale na sastanku u Enkoridžu.
Putin je takođe izjavio da je ruska vojska u potpunosti preuzela kontrolu nad Luganskom Narodnom Republikom i nad više od 85 odsto teritorije Donjecke Narodne Republike.
"U ovom trenutku Ruska Federacija u potpunosti kontroliše Lugansku Narodnu Republiku, sto odsto. Pod svoju kontrolu stavila je i više od 85 odsto teritorije Donjecke Narodne Republike. Još donedavno Ukrajina je kontrolisala oko 25 odsto te teritorije, a sada manje od 15 odsto. Pod kontrolom ruske vojske nalazi se i 80 odsto teritorije Zaporoške oblasti. Taj proces se nastavlja svakodnevno", naglasio je Putin.
Ruski predsednik je takođe naveo da raketni sistem "orešnik" do sada nije borbeno upotrebljen protiv Ukrajine.
"Takve sisteme smo testirali na poligonima. 'Orešnik' smo ispitivali. To nije borbena upotreba. Mi, zapravo, na teritoriji Ukrajine nismo imali nijedno borbeno korišćenje 'orešnika' u punom smislu te reči", rekao je šef ruske države.
Kako je objasnio, nakon upotrebe raketnog sistema "orešnik" u Beloj Crkvi u Ukrajini na to područje su upućeni dronovi kako bi se proverili rezultati udara.
Istakao je da je udar izveden upravo na mestu gde je bilo zgodno proceniti njegove efekte.
"Ako je reč o Beloj Crkvi... naši dronovi su potom doleteli tamo, do te šupe koja je bila meta udara, i jednostavno su snimili kako su se rasporedili blokovi koji se razdvajaju. Izračunali smo sve do milimetra", rekao je Putin