Ne­iz­ve­sno pri­mir­je u Li­ba­nu upr­kos do­go­vo­ru o pre­ki­du va­tre

Milan Galović

05. 06. 2026. 07:10

Сахрана шесточлане породице настрадале у дејствима на југу Либана (Фото/ EPA / Wael Hamzeh)

Li­ban­ski pred­sed­nik Žo­zef Aun iz­ja­vio je ju­če da bi pri­mir­je iz­me­đu Li­ba­na i Izra­e­la, ko­je je do­go­vo­re­no uz po­sre­do­va­nje SAD, mo­glo da stu­pi na sna­gu u ro­ku od 24 sa­ta na­kon što ga sve za­in­te­re­so­va­ne stra­ne odo­bre. Me­đu­tim, da li će bi­ti za­tiš­ja i da­lje je ne­iz­ve­sno – li­ban­ska mi­li­tant­na gru­pa He­zbo­lah je sa­op­šti­la ju­če da od­ba­cu­je spo­ra­zum o pre­ki­du va­tre sa Izra­e­lom ko­ji su po­dr­ža­le SAD. I izra­el­ski mi­ni­star na­ci­o­nal­ne bez­bed­no­sti Ita­mar Ben-Gvir kri­ti­ko­vao je spo­ra­zum o pre­ki­du va­tre iz­me­đu Izra­e­la i Li­ba­na, oce­niv­ši ga kao „te­šku gre­šku”, pre­no­si Tan­jug.

Pret­hod­no su Izra­el i Li­ban ob­ja­vi­li za­jed­nič­ko sa­op­šte­nje o spo­ra­zu­mu o pre­ki­du va­tre po­stig­nu­tom uz po­sre­do­va­nje Ame­ri­ka­na­ca. U sa­op­šte­nju je na­ve­de­no da su se dve stra­ne sa­gla­si­le da, uz smer­ni­ce SAD, ubr­za­no ra­de na us­po­sta­vlja­nju pi­lot-zo­na u ko­ji­ma će li­ban­ske oru­ža­ne sna­ge ima­ti is­klju­či­vu kon­tro­lu nad te­ri­to­ri­jom, bez pri­su­stva „ne­dr­žav­nih ak­te­ra”. Pod tim poj­mom mi­sli se na He­zbo­lah, ši­it­sku mi­li­ci­ju ko­ju Izra­el sma­tra de­sta­bi­li­zu­ju­ćim fak­to­rom u Li­ba­nu i ko­ja je bi­la me­ta vi­še izra­el­skih uda­ra. Dve ze­mlje su sa­op­šti­le „da ne­ma­ju ne­pri­ja­telj­ske na­me­re jed­na pre­ma dru­goj” i oba­ve­za­le se da na­sta­ve di­rekt­ne pre­go­vo­re ra­di iz­grad­nje po­ve­re­nja, re­ša­va­nja otvo­re­nih pi­ta­nja i ra­da na po­sti­za­nju sve­o­bu­hvat­nog spo­ra­zu­ma.

Ali He­zbo­lah je u sa­op­šte­nju na­veo da je zva­nič­no oba­ve­stio li­ban­skog pred­sed­ni­ka Žo­ze­fa Auna o od­ba­ci­va­nju spo­ra­zu­ma, in­si­sti­ra­ju­ći na to­me da sva­ki pri­hva­tljiv do­go­vor mo­ra da poč­ne pot­pu­nim po­vla­če­njem Izra­e­la sa ce­le li­ban­ske te­ri­to­ri­je. Ta­ko­đe, po­vra­tak ra­se­lje­nih sta­nov­ni­ka i na­po­re za ob­no­vu i oslo­ba­đa­nje li­ban­skih za­tvo­re­ni­ka sma­tra­ju neo­p­hod­nim uslo­vi­ma za bi­lo ko­ji bu­du­ći spo­ra­zum. He­zbo­lah, ina­če, ni­je ni uče­stvo­vao u pre­go­vo­ri­ma o pre­ki­du va­tre.

Izra­el i Li­ban slo­ži­li su se da spro­ve­du pre­kid va­tre, sa­op­šti­la je ad­mi­ni­stra­ci­ja pred­sed­ni­ka SAD Do­nal­da Tram­pa. Ame­rič­ki pred­sed­nik je ka­zao da ga „fru­stri­ra” izra­el­ski pre­mi­jer Ben­ja­min Ne­tan­ja­hu zbog ak­tu­el­nih ne­pri­ja­telj­sta­va ko­ja su ugro­zi­la sva­ki mi­rov­ni spo­ra­zum iz­me­đu Be­le ku­će i Ira­na. Ina­če, zva­nič­ni Te­he­ran is­ti­če da je sva­ki spo­ra­zum uslo­vljen okon­ča­njem bor­bi iz­me­đu mi­li­ta­na­ta He­zbo­la­ha u Li­ba­nu i izra­el­ske voj­ske.

Pod­se­ti­mo, Izra­el je pro­ši­rio dej­stva u ju­žnom Li­ba­nu i čak ozna­čio Bej­rut kao „glav­nu me­tu”.

Po­me­nu­ti izra­el­ski mi­ni­star Ben-Gvir je na plat­for­mi „Iks” na­veo da He­zbo­lah ni­je na­pu­stio pod­ruč­je ju­žno od re­ke Li­ta­ni i re­kao da sum­nja da li­ban­ska voj­ska mo­že da uklo­ni gru­pu sa tog pro­sto­ra. „Dr­ža­va Li­ban je part­ner He­zbo­la­ha. U nje­noj vla­di po­sto­je mi­ni­stri ko­ji pred­sta­vlja­ju He­zbo­lah, a po­ro­di­ce čla­no­va He­zbo­la­ha slu­že u li­ban­skoj voj­sci”, is­ta­kao je on.

On sma­tra da pri­mir­je ne­će osla­bi­ti He­zbo­lah, već će mu omo­gu­ći­ti da „do­dat­no oja­ča” i da Izra­el „prak­tič­no pri­hva­ta” da­lje po­sto­ja­nje te gru­pe. Šta­vi­še, Ben-Gvir je upo­zo­rio da bi Izra­el u bu­duć­no­sti mo­gao da se su­o­či sa sna­žni­jim i opa­sni­jim He­zbo­la­hom i oce­nio da je u po­je­di­nim si­tu­a­ci­ja­ma po­treb­no da se us­pro­ti­ve pri­ti­sci­ma, uklju­ču­ju­ći i one iz Ame­ri­ke, glav­nog sa­ve­zni­ka Izra­e­la. Mi­ni­star od­bra­ne Kac iz­ja­vio je ju­če da će Izra­el za­sad da na­sta­vi voj­ne ope­ra­ci­je na te­re­nu u ju­žnom Li­ba­nu, kao i da ra­se­lje­ni li­ban­ski sta­nov­ni­ci ne­će mo­ći da se vra­te svo­jim do­mo­vi­ma. On je is­ta­kao da će izra­el­ske tru­pe osta­ti u tzv. bez­bed­no­snoj zo­ni na ju­gu Li­ba­na, uklju­ču­ju­ći i pod­ruč­je zam­ka Bo­for, sred­njo­ve­kov­ne tvr­đa­ve ko­ju su ne­dav­no za­u­ze­le izra­el­ske sna­ge.