Dogovor Budimpešte i Kijeva ne vodi Ukrajinu u EU

Politika onlajn

15. 06. 2026. 15:45

Фото ЕПА

Bu­dim­pe­šta – Po­sle vi­še­go­di­šnjih po­li­tič­kih ten­zi­ja, me­đu­sob­nih op­tu­žbi i di­plo­mat­skih blo­ka­da, Ma­đar­ska i Ukra­ji­na po­sti­gle su spo­ra­zum ko­ji bi mo­gao da ozna­či pre­kret­ni­cu ne sa­mo u od­no­si­ma dve­ju su­sed­nih dr­ža­va već i u pro­ce­su evrop­skih in­te­gra­ci­ja Ukra­ji­ne. Do­go­vor se od­no­si na pra­va ma­đar­ske na­ci­o­nal­ne ma­nji­ne u ukra­jin­skoj obla­sti Za­kar­pa­tje, gde, pre­ma pro­ce­na­ma, ži­vi iz­me­đu 100.000 i 150.000 et­nič­kih Ma­đa­ra.

Pi­ta­nje nji­ho­vih je­zič­kih, obra­zov­nih i kul­tur­nih pra­va go­di­na­ma je pred­sta­vlja­lo jed­nu od naj­ve­ćih pre­pre­ka u od­no­si­ma Bu­dim­pe­šte i Ki­je­va, a Ma­đar­ska je zbog to­ga če­sto blo­ki­ra­la ili uspo­ra­va­la evrop­ske i evro­a­tlant­ske ini­ci­ja­ti­ve Ukra­ji­ne.

Ma­đar­ski pre­mi­jer Pe­ter Ma­đar sa­op­štio je da su dve stra­ne po­sti­gle „sve­o­bu­hva­tan spo­ra­zum”, ko­jim će bi­ti pro­ši­re­na obra­zov­na, je­zič­ka, kul­tur­na i po­li­tič­ka pra­va ma­đar­ske za­jed­ni­ce u Ukra­ji­ni. Pre­ma nje­go­vim re­či­ma, Ki­jev se oba­ve­zao da do­go­vor ugra­di u na­ci­o­nal­no za­ko­no­dav­stvo, kao i u zva­nič­ni ak­ci­o­ni plan za pri­stu­pa­nje Evrop­skoj uni­ji.

„Sto­ti­ne hi­lja­da Ma­đa­ra vra­ti­će svo­ja osnov­na pra­va”, iz­ja­vio je Ma­đar, na­vo­de­ći da će pri­pad­ni­ci ma­đar­ske na­ci­o­nal­no­sti mo­ći da ko­ri­ste ma­ter­nji je­zik u raz­li­či­tim obla­sti­ma ži­vo­ta.

Ma­đar je na­ja­vio da bi Bu­dim­pe­šta, uko­li­ko Ukra­ji­na spro­ve­de pre­u­ze­te oba­ve­ze, mo­gla da po­dr­ži otva­ra­nje pr­ve fa­ze pre­go­vo­ra sa EU, ali je isto­vre­me­no na­gla­sio da nje­go­va vla­da ni da­lje ne po­dr­ža­va ubr­za­no član­stvo Ukra­ji­ne. On sma­tra da pri­stup­ni pro­ces mo­ra da bu­de za­sno­van na is­pu­nja­va­nju svih kri­te­ri­ju­ma ko­ji se tra­že od bu­du­ćih čla­ni­ca. Pre­ma nje­go­vim ra­ni­jim iz­ja­va­ma, ze­mlje za­pad­nog Bal­ka­na bi tre­ba­lo da po­sta­nu deo EU mno­go pre ne­go što se taj sta­tus do­de­li Ukra­ji­ni.

Ka­ko je sa­op­šte­no, ukra­jin­ske vla­sti pri­hva­ti­le su ne­ko­li­ko ključ­nih zah­te­va Bu­dim­pe­šte: ob­no­vu si­ste­ma obra­zo­va­nja za na­ci­o­nal­ne ma­nji­ne, ši­ru upo­tre­bu ma­đar­skog je­zi­ka u ško­la­ma, mo­guć­nost po­la­ga­nja is­pi­ta na ma­ter­njem je­zi­ku, ve­ću za­šti­tu kul­tur­nih i iden­ti­tet­skih pra­va, ko­ri­šće­nje ma­đar­skih na­ci­o­nal­nih sim­bo­la to­kom ma­ni­fe­sta­ci­ja i po­li­tič­ke ga­ran­ci­je za oču­va­nje iden­ti­te­ta ma­đar­ske za­jed­ni­ce u Za­kar­pa­tju.

Ove me­re pred­sta­vlja­ju zna­ča­jan za­o­kret u od­no­su na pret­hod­nu prak­su. Spor je po­čeo da se pro­du­blju­je na­kon ukra­jin­skih re­for­mi obra­zo­va­nja i je­zi­ka iz 2017. i 2019. go­di­ne, ko­je su ogra­ni­či­le upo­tre­bu ma­njin­skih je­zi­ka u na­sta­vi. Bu­dim­pe­šta je ta­da op­tu­ži­la Ki­jev da ugro­ža­va ste­če­na pra­va ma­đar­ske za­jed­ni­ce i od ta­da je pi­ta­nje ma­nji­na po­sta­lo jed­no od cen­tral­nih otvo­re­nih pi­ta­nja iz­me­đu dve ze­mlje.

Ukra­ji­na se već go­di­na­ma na­la­zi na evrop­skom pu­tu, a na­kon po­čet­ka ra­ta sa Ru­si­jom pi­ta­nje član­stva u Evrop­skoj uni­ji do­bi­lo je do­dat­ni ge­o­po­li­tič­ki zna­čaj. Me­đu­tim, sva­ka dr­ža­va čla­ni­ca ima mo­guć­nost da blo­ki­ra od­re­đe­ne fa­ze pri­stup­nog pro­ce­sa. Ma­đar­ska je upra­vo to vi­še pu­ta či­ni­la, in­si­sti­ra­ju­ći da se pret­hod­no re­ši sta­tus ma­đar­ske ma­nji­ne u Za­kar­pa­tju. Zbog to­ga se po­stig­nu­ti do­go­vor u evrop­skim kru­go­vi­ma tu­ma­či kao po­ten­ci­jal­no ukla­nja­nje jed­ne od naj­va­žni­jih po­li­tič­kih pre­pre­ka za otva­ra­nje pr­vog pre­go­va­rač­kog kla­ste­ra iz­me­đu Ukra­ji­ne i Evrop­ske uni­je.

Za Bu­dim­pe­štu ovaj spo­ra­zum pred­sta­vlja di­plo­mat­sku po­be­du, s ob­zi­rom na to da Ma­đar­ska već go­di­na­ma in­si­sti­ra na za­šti­ti pra­va svo­jih su­na­rod­ni­ka u Ukra­ji­ni. Pre­mi­jer Ma­đar je oce­nio da je nje­go­va ad­mi­ni­stra­ci­ja „za ne­ko­li­ko ne­de­lja po­sti­gla ono što pret­hod­ne vla­sti ni­su us­pe­le to­kom vi­še go­di­na pre­go­vo­ra”. To prak­tič­no zna­či da Evrop­ska uni­ja do­bi­ja pri­li­ku da uklo­ni još jed­nu pre­pre­ku na pu­tu pri­bli­ža­va­nja Ukra­ji­ne za­pad­nom blo­ku.

Bri­sel već du­že vre­me po­ku­ša­va da odr­ži je­din­stven stav dr­ža­va čla­ni­ca pre­ma pro­ši­re­nju, ali su bi­la­te­ral­ni spo­ro­vi če­sto pred­sta­vlja­li ozbi­ljan pro­blem. Uko­li­ko spo­ra­zum bu­de spro­ve­den, EU bi mo­gla da pred­sta­vi ovaj slu­čaj kao pri­mer uspe­šnog re­ša­va­nja spo­ro­va kroz pre­go­vo­re, što je je­dan od osnov­nih prin­ci­pa evrop­ske po­li­ti­ke pro­ši­re­nja, oce­nju­ju ana­li­ti­ča­ri, dok zva­nič­ni­ci u Bri­se­lu po­ru­ču­ju da će EU pa­žlji­vo pra­ti­ti da li će ukra­jin­ske vla­sti za­i­sta spro­ve­sti do­go­vo­re­ne za­kon­ske iz­me­ne, i upo­zo­ra­va­ju da će od to­ga za­vi­si­ti da­lji tem­po pre­go­vo­ra.

Iako je do­go­vor oce­njen kao isto­rij­ski, nje­gov uspeh za­vi­si­će od spro­vo­đe­nja u prak­si. Pr­vi test bi­će usva­ja­nje od­go­va­ra­ju­ćih za­kon­skih re­še­nja u ukra­jin­skom par­la­men­tu i nji­ho­va pri­me­na na lo­kal­nom ni­vou. Uko­li­ko do­đe do ka­šnje­nja ili od­stu­pa­nja od do­go­vo­re­nih oba­ve­za, Ma­đar­ska bi mo­gla po­no­vo da ak­ti­vi­ra me­ha­ni­zme blo­ka­de u evrop­skim in­sti­tu­ci­ja­ma, na­vo­de me­di­ji bli­ski ma­đar­skoj vla­di.