Živanović oslobođen optužbi za ratni zločin

Politika onlajn

16. 06. 2026. 07:20

Фото А. Васиљевић

Mi­len­ko Ži­va­no­vić, biv­ši ko­man­dant Drin­skog kor­pu­sa Voj­ske Re­pu­bli­ke Srp­ske (VRS), prav­no­sna­žno je oslo­bo­đen op­tu­žbi da je od 1992. do 1995. go­di­ne, za vre­me ra­ta na pod­ruč­ju Bo­sne i Her­ce­go­vi­ne, po­či­nio rat­ni zlo­čin pro­tiv ci­vil­nog sta­nov­ni­štva, od­no­sno na­re­dio pri­sil­no pre­se­lja­va­nje sta­nov­ni­štva mu­sli­ma­sko-bo­šnjač­ke na­ci­o­nal­no­sti u Sre­bre­ni­ci.

Ape­la­ci­o­ni sud u Be­o­gra­du, na­i­me, po­tvr­dio je pr­vo­ste­pe­nu pre­su­du Ode­lje­nja za rat­ne zlo­či­ne Vi­šeg su­da u Be­o­gra­du ko­jom je Ži­va­no­vić oslo­bo­đen od­go­vor­no­sti za po­me­nu­to kri­vič­no de­lo.

Op­tu­žni­com Tu­ži­la­štva za rat­ne zlo­či­ne, okri­vlje­nom se na te­ret sta­vlja­lo da je, naj­pre kao pu­kov­nik, a ka­sni­je kao ge­ne­ral-ma­jor i ko­man­dant Drin­skog kor­pu­sa, 24. no­vem­bra 1992. go­di­ne na­re­dio ko­man­di Zvor­nič­ke la­ke pe­ša­di­je „da se ne­pri­ja­te­lju na­ne­su što ve­ći gu­bi­ci, da se raz­bi­je ili pri­si­li na pre­da­ju, a mu­sli­man­sko sta­nov­ni­štvo pri­si­li da na­pu­sti Cer­ske, Že­pe, Sre­bre­ni­ce i Go­ra­žde”.

Ta­ko­đe, bio je op­tu­žen i da je 20. mar­ta 1995. go­di­ne na­re­dio da se „sva­ko­dnev­nim plan­skim i osmi­šlje­nim bor­be­nim ak­tiv­no­sti­ma stvo­re uslo­vi to­tal­ne ne­si­gur­no­sti, ne­pod­no­šlji­vo­sti i bes­per­spek­tiv­no­sti da­ljeg op­stan­ka i ži­vo­ta me­šta­na u Sre­bre­ni­ci i Že­pi”.

– Okri­vlje­nom se sta­vlja na te­ret i da je 12. ju­la 1995. go­di­ne na­re­dio da se obez­be­di 50 auto­bu­sa za eva­ku­a­ci­ju sta­nov­ni­štva iz en­kla­ve Sre­bre­ni­ce i za to za­tra­žio da se do­dat­no odo­bri ko­ri­šće­nje 12.000 go­ri­va, a po­tom i da je dan ka­sni­je iz­dao upo­zo­re­nje da je mu­sli­ma­ni­ma u Že­pi po­sta­vljen ul­ti­ma­tum da do 11 sa­ti do­đu na sa­sta­nak i da će se, uko­li­ko ne pri­hva­te po­ziv za ise­lje­nje, na­sta­vi­ti sa bor­be­nim dej­stvi­ma – na­vo­di se u op­tu­žni­ci pro­tiv Ži­va­no­vi­ća, a po­tom do­da­je da se „za­šti­će­na zo­na Sre­bre­ni­ca na­la­zi­la u zo­ni od­go­vor­no­sti Drin­skog kor­pu­sa i da je sa ovog pod­ruč­ja 12. i 13. ju­la 1995. go­di­ne pri­sil­no pre­se­lje­no vi­še hi­lja­da bo­šnja­ka, uglav­nom že­na, de­ce i sta­rih”.

U obra­zlo­že­nju od­lu­ke Ape­la­ci­o­nog su­da ko­jom se biv­ši ko­man­dant Drin­skog kor­pu­sa VRS prav­no­sna­žno oslo­ba­đa op­tu­žbi za rat­ni zlo­čin pro­tiv ci­vil­nog sta­nov­ni­štva, na­vo­di se da tu­ži­la­štvo su­du ni­je do­sta­vi­lo ni­je­dan do­kaz na osno­vu ko­jeg bi se mo­glo utvr­di­ti da je od po­čet­ka ra­ta u BiH do 11. ju­la 1995. go­di­ne bi­lo pri­sil­nog pre­se­lja­va­nja mu­sli­man­skog ci­vil­nog sta­nov­ni­štva sa pod­ruč­ja Sre­bre­ni­ce, ni­ti da je okri­vlje­ni Živ­ko­vić pred­u­zi­mao bi­lo ko­je rad­nje ko­ji­ma je uče­stvo­vao u to­me. Ta­ko­đe, ove rad­nje, za­klju­ču­je dru­go­ste­pe­ni sud, ni­su opi­sa­ne u op­tu­žnom ak­tu.

– Pr­vo­ste­pe­ni sud je na osno­vu iz­ve­de­nih do­ka­za na ne­sum­njiv na­čin utvr­dio da ni­je­dan od za­da­ta­ka ko­je je okri­vlje­ni Ži­va­no­vić iz­dao pot­či­nje­ni­ma ni­je bio usme­ren da pri­sil­no pre­se­lja­va­nje ci­vil­nog sta­nov­ni­štva iz za­šti­će­ne zo­ne Sre­bre­ni­ca, ne­go da su to bi­li za­da­ci ko­jim se, pre sve­ga, na­re­đu­ju od­bram­be­na dej­stva u ci­lju oslo­bo­đe­nja po­me­nu­te te­ri­to­ri­je – za­klju­čio je, po­red osta­log, Ape­la­ci­o­ni sud u Be­o­gra­du.