Teglili se rezanci u Kačarevu
Фото „Етно-кутак” из Качарева
Kačarevo – Kad nedelja padne, banatsko selo načisto opusti i dok na crkvi otkucava podne, domaćica na astal spušta supu iz koje „beže” rezanci. Oni su ultimativno domaći, daleko bilo kupovni, a najpoznatiji su u južnom Banatu crepajački, toliko dugački da su i u uzrečice ušli onom narodnom „tegli se ko crepajački rezanac”.
Ipak, tek su se u Kačarevu žene iz Udruženja „Etno-kutak” osmelile da se odmere u mešenju banatske paste, pa je u okviru manifestacije „Etno-dan” po peti put organizovano i takmičenje sa radnim zadatkom spravljanje „supe” za supu, na stari način, od domaćih jaja, brašna, sve ručno mešeno i brisom sečeno. Sirovinu je obezbedio organizator, a sabajle su za pultom bile žene iz Opova, Dolova, Pančeva, Crepaje… sve naoružane oklagijama i svojim recepturama.
Tako su domaći rezanci okupirali poduži radni sto na tremu mesne zajednice, a teglili se u ritmu muzike sa harmonike i tambure i korak sitnog banatskog kola. Žutelo se na sve strane, u rukama rezanci ispipavali, na nadlanici odmeravala dužina, debljina, i elastičnost, a pošto vremena nije bilo za sušenje, išlo se na kraću varijantu – da se supa ne iskida.
Čitava umetnost trajala je oko pola sata, a majstorice rangirane na tri pozicije. Treće mesto podelile su Todorić Danijela iz Udruženja „Žensko srce” iz Opova i Aleksandra Maletin, članica Udruženja „Vidovdan” iz Crepaje. Da su Crepajke još uvek nenadmašne, potvrdila je i drugoplasirana Jasmina Isajlov iz tamošnjeg udruženja „Vredne ruke”, ali je prva nagrada, ipak, ostala u Kačarevu, u rukama Zuzane Stojkov.
Pobednica je naglasila da njeni ukućani insistiraju da se rezanci ne kupuju, ali i priznala da „supu” najčešće razvija na mašinici, koja to radi brže. Kada se testo ručno tanji, na oklagiji to traje duže i najvažnije je imati osećaj kada treba stati da se ne pocepa.
„Ja sam to učila od majke još kao dete i stalno smo se takmičili ko će brže, lepše i duže rezance da napravi, pa mogu da kažem da ih pravim više od pola veka”, priča majstorica Zuzana.
Glavna za sve ovdašnje gastro i druge manifestacije Zora Čubrić napominje da su Kačarevke namerne da istraju u čuvanju stare prakse pravljenja domaćih rezanaca, ali i šire kulture, melosa, pa i preduzetništva žena ovog kraja.
„Verujemo da će to očuvati naše običaje i postati još jedna tradicija, poput naše ’Pihtijade’ i najčuvenije ’Slaninijade’. Takmičile se jesmo u pravljenju domaćih rezanaca, ali su se žene predstavile i svojim ručnim radovima, vezom, nakitom i lutkama u tradicionalnim nošnjama ovog kraja, poslasticama i pecivima, posetiocima na degustaciju”, napominje Zora Čubrić, predsednica Udruženja „Etno-kutak” iz Kačareva.
„Ove godine smo događaj osvežili i modnom revijom ’Nana’, Udruženja ’Omoljičanke’, sve začinjeno folklorom našeg KUD-a ’Veljko Vlahović’, a najmlađi su tokom prigodne radionice imali zadatak da slikaju i boje tradicionalne šare i ocrtavaju kašike. I tu ne stajemo, u planu je i etno-dan jela, takmičenje u spravljanju gurmanluka koje narod ovde najviše voli da jede, a za leto su rezervisane radionice veza i heklanja na kačarevačkom jezeru, koje zbog interesovanja znaju da potraju i više dana”, ističe Čubrićeva.