Dobri duh ravnice

Politika onlajn

24. 06. 2026. 17:45

Сава Стојков у атељеу (фотодокументација „Политике")

Povodom stogodišnjice rođenja slikara Save Stojkova, u Galeriji RTS u Takovskoj ulici u Beogradu izloženo je, pod naslovom „Dobri duh ravnice”, šezdeset slika velikog formata ovog umetnika koji se ubraja u najoriginalnije pojave naše likovne scene. Stojkov je rođen u Somboru, gde je 1945. imao prvu samostalnu izložbu. Od tada, do smrti 2014. godine, samostalno je kod nas i u svetu izlagao više od pet stotina puta. Radovi su mu prisutni u muzejima i galerijama širom planete.

Dobio je niz prestižnih nagrada, uključujući i gran pri u San Remu 1974. i Veliku nagradu Bijenala u Milanu 1980. Kod nas je, osim ostalog, nosilac Ordena Svetog Save i dobitnik Vukove nagrade i nagrade Vukove zadužbine.

Likovni stručnjaci smeštaju opus Save Stojkova na sredokraći između naivnog i modernog slikarstva. On nije pravi naivac već bi mu više pristajao epitet samoizgrađenog umetnika koji je stalno radio na sopstvenom obrazovanju. Ostao je vezan za autentični ambijent bačke ravnice i njene ljude, za njenu često neuhvatljivu atmosferu. Istraživač narodne kulture Dragiša Vitošević pisao je pre više decenija o „poetici vedrine” ovog stvaraoca koji je uvek bio „dete prirode, osećajući život kao nešto u osnovi vedro”.

O stvaralaštvu Save Stojkova objavljeno je do sada 11 obimnih monografija. U jednoj od njih, koju je 2025. priredio Milan Stepanović, likovni kritičar Đorđe Kadijević piše kako Stojkov „razvija valersku strukturu lokalnog tona nastojeći da dosegne one tanane odnose svetlosnih gradacija koje faktički gube plastičnu likovnu funkciju i čine zalogu psihološkog dejstva slike”.

Osim na pejzažima, iskonska seta panonskog prostora, i bogatstvo unutrašnjeg sveta našeg tzv. običnog čoveka (paori, muzikanti, čobani, zemljodelci) vide se licima sugrađana koje je Stojkov filigranski slikao, beležeći i detalje koji se oku ponekad otimaju.

O poetskim vizijama sveta koji polako nestaje, a ostaje sačuvan na slikama Save Stojkova, nadahnuto su pisali brojni domaći i strani istoričari umetnosti, među njima i Dejan Medaković, Vojislav Đurić, Nikola Kusovac, Sreto Bošnjak, Draško Ređep, Sava Stepanov, Anton Bauer, Josip Depolo, Bela Duranci, Dragoslav Đorđević i drugi.

Na otvaranju izložbe koja će u Galeriji RTS trajati do sredine avgusta govorili su istoričar umetnosti Dejan Vukelić i Katarina Stojkov, unuka Save Stojkova.