Hoće li BiH dobiti devetog supervizora
(Фото ОХР)
Od našeg stalnog dopisnika
Banjaluka – Izbor novog visokog predstavnika, tema koja poslednjih dana dobija sve veći politički značaj, nije važan samo zato što bi Bosna i Hercegovina već nakon naredne sednice Saveta za sprovođenje mira (PIK), zakazane za 30. jun, mogla da dobije devetog po redu stranog supervizora. Prvi put od uspostavljanja ove institucije došlo je do ozbiljnog razmimoilaženja zapadnih saveznika oko izbora kandidata, s jedne strane Amerike i s druge Nemačke, Francuske i Velike Britanije, što su potvrdile i dve neuspele sednice PIK-a.
Još važnije, ishod tog izbora mogao bi da odredi i budući pristup međunarodne zajednice prema BiH, jer Vašington i vodeće evropske sile sve otvorenije zastupaju različite koncepte uloge visokog predstavnika. Dok u Sjedinjenim Državama smatraju da je epoha nametanja političkih odluka okončana i da bi novi supervizor trebalo da bude garant postepenog okončanja međunarodnog protektorata, Nemačka, Francuska i Velika Britanija, prema dosadašnjim signalima, ne žele da se tako brzo odreknu modela visokog predstavnika sa širokim ovlašćenjima. Dodatnu težinu celoj priči daje činjenica da se sednica PIK-a poklapa sa krajem juna – rokom koji je Vašington postavio za odlazak Kristijana Šmita, koga Republika Srpska ne priznaje za legitimnog visokog predstavnika. Mediji, pozivajući se na nezvanične diplomatske izvore, navode da su razgovori na najvišem nivou u toku i da bi naredni utorak mogao da bude presudan ukoliko Evropska unija i Sjedinjene Države postignu kompromis. U suprotnom, sve su glasnije spekulacije da bi Vašington mogao da preispita dalje finansiranje Kancelarije visokog predstavnika (OHR) u BiH.
Iz Stejt departmenta su za federalne medije saopštili da je američka delegacija nastojala da obezbedi konsenzus oko zajedničke vizije i kandidature italijanskog diplomate, ali da su evropske podele onemogućile PIK da ispuni svoj zadatak i izabere novog visokog predstavnika. Istovremeno, portparol nemačkog ministarstva spoljnih poslova izjavio je da Nemačka zajedno sa evropskim i međunarodnim partnerima radi na postizanju konsenzusa, dodavši da vlada te zemlje ceni ulogu evroatlantskog partnerstva u BiH i regionu.
Vršilac dužnosti direktora Kancelarije za međunarodnu saradnju Republike Srpske Ana Trišić Babić poručila je da Republika Srpska neće odustati od stava da svaki novi visoki predstavnik mora biti potvrđen u Savetu bezbednosti UN.
„Hoće li to biti na redovnoj ili vanrednoj sednici, to je sada manje važno, ali izbor mora biti legalizovan. Američka predstavnica pri UN jasno je poručila da, ako do kraja juna ne bude dogovora, SAD imaju spremnog svog kandidata”, rekla je Ana Trišić Babić.
Dodala je da se diplomatski pregovori i dalje vode na relaciji Berlin–Pariz–Rim–London–Vašington. „U opticaju su dva kandidata – italijanski i francuski diplomata. Do kraja naredne sedmice znaće se da li će biti postignut dogovor ili će sama funkcija visokog predstavnika, a time i OHR-a, postepeno gubiti svoj dosadašnji značaj”, ocenila je Ana Trišić Babić.