Milioni Evropljana na temperaturama iznad 35 stepeni
Фото ЕПА
Stari kontinent gori na najvišim ikad zabeleženim temperaturama, crveni meteo-alarm je uključen u većem delu Evrope, škole, ustanove kulture i omiljene destinacije turista su zatvorene u mnogim državama, železnički saobraćaj je u prekidu, nestanci električne energije su sve češći… Ovo je crni bilans prvih devet dana leta koje je počelo ekstremnim vrućinama. Kontinent koji se, prema ocenama stručnjaka, dvostruko brže zagreva u odnosu na ostale delove planete, postaje sve negostoljubivije mesto za život. Meteorolozi za naredne sedmice najavljuju nove toplotne talase, a po svemu sudeći do kraja leta očekuju nas paklene vrućine.
Više od 130 miliona Evropljana juče je bilo izloženo temperaturama iznad 35 stepeni Celzijusa, preneo je britanski „Gardijan”. Podsećamo, prve na udaru toplotne kupole koja se nadvija nad Evropom od 21. juna bile su Francuska, Švajcarska, Velika Britanija i Španija, a sada najviše ikada zabeležene temperature prijavljuju mnoge zemlje u centralnom i jugoistočnom delu kontinenta. U Nemačkoj je tokom vikenda izmerena rekordna temperatura od 41,7 stepeni Celzijusa, a kao pomoć stanovnicima Berlina stigli su i vodeni topovi koji rashlađuju građane i turiste. Nemci su se suočili i sa najtoplijom tropskom noći – od gotovo 29,5 stepeni. U Poljskoj je ostvaren istorijski maksimum od 40,5 stepeni, a u mnogim delovima zemlje zabeleženi su neslavni rekordi u visini temperature. U Mađarskoj se temperatura popela do 40. podeljka. Češki meteorološki institut saopštio je da je polovina od 171 meteorološke stanice u nedelju zabeležila rekordnu vrućinu, iznad 40 stepeni, od kada se sprovode merenja.
Prema proceni Svetske zdravstvene organizacije (SZO), od 21. juna više od 1.300 ljudi stradalo je od posledica toplotnog talasa koji je pogodio Evropu.
„Toplotni stres se često naziva ’tihim ubicom’, a evropski domovi, radna mesta i škole nisu izgrađeni za ove temperature”, naveo je direktor SZO Tedros Adhanom Gebrejesus na platformi „Iks”, preneo je Tanjug.
Prema njegovim rečima, usled klimatskih promena i globalnog zagrevanja, fenomen toplotnog talasa koji se dešava „jednom u generaciji” sada se javlja više puta tokom godine.
Statistici o smrtnim slučajevima zbog toplotnog talasa treba dodati i podatak da je u Nemačkoj tokom minulog vikenda najmanje 26 osoba stradalo u nesrećama na vodi, a dan ranije živote u ovoj zemlji izgubilo je sedmoro ljudi dok su pokušavali da se rashlade na jezerima i u rekama. U Slovačkoj u samo dva dana osam osoba stradalo je u jezerima.
Crni bilans registrovan je i u Francuskoj, gde se za samo pet dana udavilo više od 40 ljudi.
Francusko Ministarstvo zdravlja saopštilo je da je od prošle srede do nedelje registrovano oko 1.000 smrtnih slučajeva više u odnosu na periode bez toplotnog talasa. Najviše su stradali stariji od 65 godina, a pravi broj onih koji su izgubili život usled naleta vreline još nije poznat. Austrija je pritisnuta tropskim noćima u kojima temperatura ne spada ispod 30 stepeni. Austrijski institut za meteorologiju i geodinamiku izdao je upozorenje na ekstremne vrućine, uz napomenu da suptropske vazdušne mase povećavaju rizik od zdravstvenih tegoba poput slabosti i vrtoglavice i uputio apel građanima da unose dovoljno tečnosti i izbegavaju fizički napor tokom najtoplijeg dela dana.
Prvi talas u najtoplijem godišnjem dobu polako se širi jugoistokom Evrope. Francuska, koja se našla u epicentru vrućine prošle sedmice, polako gasi crvene meteo-alarme, ali uključuje upozorenja na oluje koje trenutno haraju ovom zemljom.