I u hladu vrelo kao u ekspres loncu
Кнез Михаилова улица јуче у 14 часова (Фото/Анђелко Васиљевић)
Vreo vazduh poput onog iz fena pržio je sve one koji su se juče silom prilika našli na otvorenom ili na radnom mestu bez klima-uređaja. I onaj ko je morao na ulicu tražio je „parče” hlada da skloni glavu od sunca koje je peklo. Ali zaklon od toplotnog talasa teško se pronalazio jer je i u debeloj hladovini bilo kao u ekspres loncu. Duvao je vruć vetar koji je otežavao da se lako diše.
Pojedinci su bežali u kafiće sa „klimama” i ventilatorima sa raspršivačima da bar nakratko izbegnu čvarenje na suncu.
Najteže je bilo onima koji su i u takvim uslovima morali da rade – građevincima, profesionalnim vozačima, radnicima u restoranima brze hrane… Zbog toga je Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture apelovalo na sve poslodavce i zaposlene u oblasti građevinarstva da usled najavljenih visokih temperatura u narednom periodu dosledno primenjuju propisane mere bezbednosti i zdravlja na radu prilikom obavljanja poslova na otvorenom.
Kako se navodi u saopštenju, koje prenosi Tanjug, to je posebno značajno u uslovima kada temperatura vazduha prelazi 36 stepeni Celzijusa, naročito od 11 do 16 časova. Tada je neophodno sprovoditi sve organizacione, tehničke i zdravstvene mere zaštite u skladu sa Smernicama za bezbedan i zdrav rad na otvorenom, koje je pripremila Uprava za bezbednost i zdravlje na radu Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja.
U saopštenju se naglašava da ekstremno visoke temperature mogu ozbiljno ugroziti zdravlje zaposlenih i dovesti do pojave toplotne iscrpljenosti, toplotnog udara i drugih posledica izazvanih toplotnim stresom.
– Važno je da poslodavci organizuju rad na način koji će smanjiti izloženost zaposlenih visokim temperaturama, obezbede češće pauze, dovoljne količine vode i bezalkoholnih napitaka, kao i zaštićeni prostor od direktnog sunca – navodi se u saopštenju.
Ministarstvo podseća na to da su bezbednost i očuvanje zdravlja zaposlenih zajednička odgovornost svih učesnika u procesu rada i da je njihova dosledna zaštita od posebnog značaja tokom perioda, stoji u saopštenju.
A temperature nas juče nisu štedele. U sedam časova sa izmernih 27 stepeni Celzijusa, Beograd je bio najtopliji grad u Srbiji. Tu titulu u 11 sati preuzela mu je Kikinda u kojoj zabeleženo 36 stepeni, u prestonici, Zrenjaninu i Banatskom Karlovcu bilo je 35, a u Somboru, Novom Sadu, Sremskoj Mitrovici, Valjevu i Negotinu 34 stepena, podaci su Republičkog hidrometeorološkog zavoda (RHMZ).
Temperatura je rasla iz sata u sat, tako da su u 15 časova najtopliji bili Kikinda, Zrenjanin i Ćuprija sa 39 stepeni, za stepen niže izmereno je u glavnom gradu. Na Kopaoniku u toku jučerašnjeg dana bilo je najprijatnije, sa 23 stepena koliko je bilo u 11 sati temperatura vazduha skočila je za stepen u 15 časova.
Kako su rekli u RHMZ-u, a preneo je Tanjug, toplotni talas se nastavlja i trajaće do sredine sedmice. Maksimalna prognozirana temperatura u većini mesta biće između 36 i 39 stepeni.
Pod crvenim meteoalarmom su Banat, Bačka, Srem, Beograd, zapadna i jugozapadna Srbija, Šumadija, Pomoravlje, istočna i jugoistočna Srbija, dok je u na Kosovu i Metohiji na snazi narandžasti meteoalarm.
Toplotni talas će na području Beograda i danas usloviti veoma visoku dnevnu temperaturu, oko 39 stepeni. Sutra se očekuje manji pad temperature, ali i dalje veoma toplo vreme, oko 35 stepeni, dok se od četvrtka prognoziraju dnevne temperature ispod 30 stepeni.
Toplotni talas u narednim danima može da doprinese porastu opasnosti od iniciranja i širenja požara na otvorenom, a rizici će biti najizraženiji u regionima sa najvećim deficitom vlage u zemljištu, odnosno sa najvećim nedostatkom padavina iz prethodnog perioda, navodi RHMZ.
Kada je reč o stanju na rekama, ni ono nije baš najbolje. Na Dunavu kod Bezdana i nizvodno od Novog Sada, na Savi kod Beograda i na Tisi kod Titela vodostaji će se narednih dana kretati oko i nešto ispod niskih plovidbenih nivoa.
Preporuke za zaštitu od vrućine
-izbegavati boravak na suncu između 10 i 17 sati
-nositi laganu i široku odeću od prirodnih materijala, šešir sa širokim obodom ili kapu i naočare za sunce sa UV zaštitom
-piti negaziranu vodu i pića bez kofeina, alkohola i šećera, jesti češće i manje obroke
-malu decu ne izvoditi napolje u najtoplije doba dana i ne izlagati ih direktnom sunčevom zračenju
-decu i kućne ljubimce nikada ne ostavljati same u vozilima, čak ni u hladu
-ljudi koji rade na otvorenom treba da prave češće pauze za odmor, da ostanu u hladu i da piju jednu i po čašu vode na svakih 30 minuta
-ako se koriste klima-uređaji, temperatura u prostoriji ne treba da bude niža od sedam stepeni u odnosu na spoljnu
-fizičke poslove obavljati u ranim jutarnjim časovima (od četiri do sedam sati) ili kasnije u toku večeri, saveti su Gradskog zavoda za javno zdravlje.