Evropa van Evrope

Dubravka Lakić

25. 02. 2009. 22:00

Фатмир Кочи (Фото С. Јотић)

Takmičarski program 37. Festa „Evropa van Evrope”, koji se održava u Dvorani Kulturnog centra Beograda, okuplja devet filmova zemalja koje još uvek nisu članice Evropske unije ili su pod jakim evropskim kulturnim nasleđem. U konkurenciji za nagradu našeg lista (skulpturu „Eritrocit” – rad Nikole Pešića) su filmovi iz Hrvatske, Jermenije, Bosne i Hercegovine, Rusije, Kazahstana, Gruzije, Turske i Albanije, čiji je predstavnik drama „Vreme komete” Fatmira Kočija.

– Iako sam zainteresovan za istoriju, moja namera nije bila da snimim istorijski film, već da se bavim autentičnošću istorijskih činjenica. Radnja filma smeštena je u 1914, kada je u Albaniji vladao haos. Posle 450 godina pod Osmanlijskim carstvom, Albanija se kao poslednja zemlja Balkana oslobodila njihove vlasti, iako se često komentarisalo da su nam poklonjeni sloboda i nezavisnost – ističe reditelj Koči, koji je sa prethodnim filmom „Tirana, godine nulte” pre nekoliko godina bio gost Festa. On dodaje da je želeo da odslika i nedostatak ljudske slobode u Albaniji.

– U svetu postoje ljudi koji traže rat tamo gde ga nema. Džordž Buš je bio tipičan primer takve strategije. Da li će se ratovati u budućnosti, zavisi od ljudi za koje glasamo i koji nas vode. Ako smo otvoreni za dijalog i saradnju sa drugima, šanse za rat se umanjuju. Mladi u Albaniji su svesni toga, ja u njih verujem, za razliku od starijih generacija koje pozivaju na patriotizam – rekao je reditelj. Koči je podsetio je da je prema Ustavu iz 1967. Albanija ateistička zemlja, i dodao da će 2010. biti sproveden popis građana prema veroispovesti.

U takmičarskom programu Festa, prikazan je film „Šuljtes” Bakur Bakuradzea iz Rusije, o lopovu koji je zbog psihološke traume izgubio pamćenje, a tokom džeparenja gradi poseban odnos sa dečakom koji se bavi istim poslom.

– Oduvek mi je bilo zanimljivo da posmatram proces krađe, jedne od najstarijih ljudskih profesija – našalio se reditelj Bakuradze i dodao da je u savremenom društvu raširena pojava gubljenja pamćenja kao želja da se neke stvari zaborave.

Jermenski film „Povratak bludnog sina” Narine Mkrtčjan i Arsena Azatjana prikazuje biblijsku i vrlo aktuelnu temuo rasipnom sinu, iz ugla savremene situacije, uključujući nedavni rat u Jermeniji.

– U odnosu na nekada, stvari su se drastično promenile. Danas novac komanduje, pa se u mom filmu ispostavlja da očev oproštaj nikome nije potreban – kaže rediteljka Mkrtčjan.

Turski film „Mleko” Semiha Kaplanoglua je drugi deo „Jusufove trilogije”. U prvom delu „Jaje”, koji je 2008. prikazan na Festu, glavnu ulogu, lik sredovečnog pesnika, igrao je reditelj, a drugi deo govori o mladom pesniku koga igra gost Festa Melih Seldžuk. Treći deo, „Med”, priprema se i prikazivaće Jusufovo detinjstvo, najavio je glumac Seldžuk, inače diplomirani ekonomista.

----------------------------------------------------------

Rasprodata projekcija film „Porno banda”

Premijera domaćeg filma „Život i smrt porno bande” Mladena Đorđevića biće održana 28. februara u 20.30 sati u Dvorani Kulturnog centra Beograda u okviru takmičarskog programa Festa, a projekcija je već rasprodata. Na posteru filma o porno bandi koja putuje kroz Srbiju istaknuto je da se „ne preporučuje mlađima od 18 godina”.