Brisel ulaže milijarde za ukrajinske dronove
Зеленски са лидерима ЕУ (ФОТО ЕПА)
Evropska komisija započela je isplatu sredstava namenjenih jačanju ukrajinskih kapaciteta za proizvodnju i nabavku bespilotnih letelica, a prva tranša u iznosu od 3,9 milijardi evra već je prebačena Kijevu. Ova sredstva predstavljaju početak realizacije velikog programa vrednog 90 milijardi evra, u okviru kojeg će značajan deo novca biti usmeren na vojne potrebe Ukrajine.
Prema saopštenju Evropske komisije, reč je o prvoj isplati iz paketa od oko šest milijardi evra namenjenih isključivo programima razvoja, proizvodnje i nabavke dronova. Ostatak sredstava trebalo bi da bude isplaćen tokom narednih dana.
Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen poručila je da je ukrajinska inovativnost postala jedan od ključnih faktora otpora u ratu.
– Ukrajinska domišljatost je u srži njenog uspeha u otporu ruskoj invaziji. Upravo tu domišljatost želimo da podržimo. Isplaćujemo prvu tranšu od 3,9 milijardi evra za naprednu tehnologiju dronova kako bismo ojačali odbranu Ukrajine – izjavila je fon der Lajen.
Samo nedelju dana ranije Evropska komisija isplatila je Ukrajini još 3,2 milijarde evra u okviru posebnog programa makrofinansijske pomoći.
Prema planu Brisela, Ukrajini je odobren beskamatni zajam od 90 milijardi evra, pri čemu je oko dve trećine sredstava namenjeno funkcionisanju državnih institucija i budžeta, dok je približno 30 milijardi evra rezervisano za vojne potrebe, među kojima dronovi imaju sve značajnije mesto.
Istovremeno sa isplatom novca, Evropska komisija najavila je formiranje Alijanse Evropske unije i Ukrajine za bespilotne letelice, koja bi trebalo da okupi vodeće evropske i ukrajinske proizvođače, tehnološke kompanije, startape i krajnje korisnike.
U Briselu je već otvoren poziv zainteresovanim kompanijama za sticanje statusa osnivača Alijanse.
Kako se navodi u saopštenju Komisije, traže se pravna lica sa dokazanim iskustvom u oblasti vojnih bespilotnih sistema i sistema za borbu protiv dronova, koja će činiti prvi upravni odbor i određivati prioritete budućeg razvoja.
Prema planovima Evropske komisije, ova inicijativa trebalo bi da postane platforma koja će povezati industriju, istraživačke centre i vojne korisnike iz država Evropske unije, Evropskog ekonomskog prostora, Evropske asocijacije za slobodnu trgovinu i Ukrajine.
U Briselu smatraju da je rat u Ukrajini pokazao koliko su bespilotne letelice postale presudan faktor savremenog ratovanja i da upravo ukrajinsko iskustvo treba da posluži kao osnova za razvoj evropskih sposobnosti u ovoj oblasti.
Evropska komisija posebno ukazuje na nedavne slučajeve narušavanja vazdušnog prostora pojedinih država Evropske unije, ocenjujući da su ti incidenti pokazali potrebu za brzim razvojem modernih sistema za otkrivanje, presretanje i neutralizaciju bespilotnih letelica.
Na taj način, pored direktne finansijske pomoći Kijevu, Brisel nastoji da iskoristi ukrajinska ratna iskustva kao osnovu za razvoj budućih evropskih vojnih tehnologija, sa posebnim akcentom na bespilotne sisteme koji sve više oblikuju savremeno ratište.