Smena na tronu američke centralne banke
Фото Пиксабеј
Kevin Vorš je 22. maja ove godine nominalno preuzeo funkciju predsednika Američkih federalnih rezervi (FED), nakon što ga je Senat 13. maja ove godine potvrdio za čelnika FED-a, tesnom većinom od 54 prema 45 glasova, uglavnom, po stranačkim linijama. Ceremonija održana u Beloj kući, uz opširno obraćanje predsednika Donalda Trampa, pokazala je koliko američki predsednik želi da ima uticaj na FED i telo koje, između ostalog, odlučuje o kamatnim stopama. „Želim da Kevin bude potpuno nezavisan i da radi sjajan posao”, rekao je Tramp pre nego što je Vorš položio zakletvu. Vorš je rekao da veruje da životni standard Amerikanaca može da se poboljša i da „FED ima veze sa tim”. „Vodiću Federalne rezerve usmerene na reforme”, rekao je Vorš o instituciji koju, kako je naveo, izuzetno ceni.
Poslednji predsednik FED-a koji je položio zakletvu u Beloj kući bio je Alen Grinspin 1987. godine. Dvoje prethodnih predsednika, Dženet Jelen i Džerom Pauel, zakletvu su položili u sedištu FED-a na znatno skromnijim ceremonijama.
Analitičari otvaraju pitanje budućeg kretanja kamatnih stopa, s obzirom na to da je predsednik Tramp u više navrata zahtevao njihovo smanjenje. Postoji bojazan da bi popuštanje pod političkim pritiscima moglo da podstakne već visoku inflaciju u SAD.
Kevin Vorš je postao 17. čovek na tronu FED-a. On je na toj funkciji nasledio Džeroma Pauela, čiji je mandat obeležila borba sa inflacijom, pandemijska kriza i otvoreni sukobi sa predsednikom Trampom oko nezavisnosti FED-a. Kevin Vorš (56) diplomirao je javnu politiku na Univerzitetu Stanford, a doktorirao pravo na Harvardu. Karijeru je započeo na Vol stritu, gde je od 1995. do 2002. godine radio u investicionoj banci Morgan Stenli i napredovao do pozicije potpredsednika i izvršnog direktora za spajanja i akvizicije. Nakon toga prelazi u Belu kuću, gde je od 2002. do 2006. godine obavljao funkciju specijalnog savetnika za ekonomsku politiku u administraciji predsednika Džordža Buša Mlađeg. Sa samo 35 godina postao je najmlađi član Odbora guvernera Federalnih rezervi u istoriji ove institucije, a na toj poziciji je bio od 2006. do 2011. godine. Posle odlaska iz centralne banke posvetio se akademskom radu, radeći kao profesor na poslovnoj školi na Stanfordu i kao viši saradnik u Huverovom institutu.
Džerom Pauel, kog je predsednik Donald Tramp izabrao za prethodnog predsednika FED-a, u januaru 2018. godine potvrđen je na tu dužnost glasanjem u Senatu. Taj bivši pravnik koji je u javnosti uživao ugled umerenog republikanca i dobrog pregovarača, zamenio je Dženet Jelen iz Demokratske stranke, prvu ženu na toj dužnosti, i tako postao 16. predsednik najmoćnije centralne banke u svetu.
Prva javna neslaganja između Pauela i Trampa počela su ubrzo nakon što je Pauel preuzeo funkciju predsednika FED-a, početkom 2018. godine. Tramp je uputio prvi javni napad na FED, izjavivši da „nije nimalo srećan” što kamatne stope rastu dok on pokušava da osnaži ekonomiju. Napetost je eskalirala kada je FED ponovo podigao kamatne stope, što je Tramp kritikovao. Rekao je da Pauelova politika ugrožava njegov ekonomski plan koristeći epitete „ludi” i „otkačeni” za FED i Pauela.
Tramp je u avgustu 2019. godine na „Tviteru” postavio čuveno pitanje: „Ko je naš veći neprijatelj, Džej Pauel ili predsednik Si?”. Uporedio je predsednika FED-a sa liderom Kine, zbog odbijanja da agresivno smanji kamatne stope. Vremenu primirja između FED-a i Trampa kumovao je virus kovid 19. Rezultat Pauelove politike bio je smanjenje kamatnih stopa na faktički nulu 2020. godine. Potom i prevazilaženje naglog porasta inflacije od 2021. do 2023. godine nizom agresivnih povećanja kamatnih stopa. Dok nije bio na funkciji, Tramp je kritikovao Bajdenovu odluku da ponovo imenuje Pauela. Optužio ga je da je „politički nastrojen” i „prespor” u borbi protiv inflacije, dajući mu nadimak „gospodin prekasno”.
Prva iskra prave eskalacije dogodila se u julu 2025. godine. Tada je Tramp posetio gradilište renoviranja sedišta FED-a i pred novinarima se prepirao sa Pauelom oko prekoračenja troškova od 2,5 milijardi dolara. Optužio ga je za „brutalnu nekompetentnost”. Tramp je pred kamerama tvrdio da su troškovi renoviranja skočili sa 2,7 na 3,1 milijardu dolara, optužujući FED za rasipanje novca. Pauel je odmah reagovao i klimajući glavom rekao: „Nisam upoznat sa tim brojevima.” Mnogi analitičari su ovaj incident videli kao Trampov pokušaj, da ukroti FED i pronađe povod za Pauelovu smenu zbog nezadovoljstva kamatnim stopama.
Džerom Pauel završio je 15. maja mandat predsednika Federalnih rezervi SAD, ostavljajući iza sebe jedan od najburnijih perioda u modernoj istoriji američke monetarne politike. Tokom godina na tronu FED-a suočio se sa pandemijom virusa korona, rekordnom inflacijom, naglim promenama kamatnih stopa i otvorenim političkim pritiscima iz Vašingtona. Upravo zbog načina na koji je vodio centralnu banku u kriznim okolnostima, brojni strani mediji ocenjuju da njegov odlazak predstavlja kraj jedne ere u američkoj ekonomiji. Pauel je tokom pandemije 2020. godine drastično smanjio kamatne stope i pokrenuo masovne programe otkupa obveznica, kako bi stabilizovao tržište i sprečio dublju recesiju. Međutim, nakon snažnog rasta inflacije, FED je kasnije započeo najagresivniji ciklus povećanja kamata u poslednje četiri decenije.
Agencija Rojters ocenjuje da će Pauelova ostavština biti upamćena ne samo po monetarnoj politici već i po načinu na koji je branio nezavisnost Federalnih rezervi i gradio odnose sa američkim Kongresom u periodu snažnih političkih podela. Prema pisanju „Vašington posta”, Pauel je tokom mandata uspeo da izvede američku ekonomiju iz pandemijske recesije bez dugotrajnog ekonomskog kolapsa, ali mu kritičari zameraju što je inflaciju u početku procenio kao „privremenu”, zbog čega je FED kasnije morao agresivnije da reaguje. Njegov odnos sa Donaldom Trampom obeležio je veliki deo drugog mandata. Tramp je više puta javno kritikovao Pauela zbog visine kamatnih stopa, dok su politički i pravni pritisci na FED poslednjih meseci dodatno pojačani. Pojedini američki mediji i analitičari ocenjuju da je upravo zbog toga Pauel odlučio da ostane član Upravnog odbora Federalnih rezervi i nakon isteka predsedničkog mandata.
Njegov naslednik Kevin Vorš preuzima funkciju u trenutku kada je inflacija u SAD ponovo u porastu, a tržišta očekuju nastavak neizvesnosti oko buduće politike kamata. Rojters navodi da bi Vorš mogao da promeni dosadašnji pristup FED-a, posebno kada je reč o smanjivanju bilansa centralne banke i manjem oslanjanju na intervencije na tržištu. Promena na čelu Federalnih rezervi dolazi u osetljivom trenutku za globalnu ekonomiju, jer investitori strahuju od mogućeg sukoba između političkih očekivanja Bele kuće i potrebe centralne banke da zadrži kontrolu nad inflacijom.
Iako više neće biti predsednik FED-a, Pauel ostaje važan faktor unutar američke centralne banke. Sam je najavio da neće igrati ulogu „predsednika iz senke”, ali njegovo prisustvo u Upravnom odboru mnogi vide kao svojevrsni balans u periodu tranzicije i političkih pritisaka na ovu instituciju.
Vorš se smatra znatno bližim Trampu od Pauela, posebno po pitanju kamatnih stopa. Tramp već dugo traži agresivno smanjenje kamata kako bi podstakao ekonomiju, ali novi predsednik FED-a funkciju preuzima u veoma komplikovanom trenutku, dok inflacija u SAD ponovo raste zbog energetske krize izazvane ratom SAD i Izraela protiv Irana.
Dolazak Vorša mogao bi da donese velike promene u načinu rada FED-a. On je ranije zagovarao smanjenje ogromnog bilansa centralne banke, manje sastanaka o monetarnoj politici, manji broj konferencija za medije i ograničavanje signala tržištu o budućem kretanju kamata. Analitičari ocenjuju da će Vorš pokušati da vrati FED tradicionalnijoj ulozi i smanji njegov uticaj na finansijska tržišta, posebno nakon godina masovnih intervencija tokom finansijske krize i pandemije, a tržišta već pažljivo prate da li će novi šef centralne banke nastaviti restriktivnu politiku zbog inflacije, ili će biti pod pritiskom Bele kuće da krene sa smanjenjem kamata.
Džerom Pauel je zvanično završio mandat predsednika američkih Federalnih rezervi, nakon osam godina tokom kojih je vodio centralnu banku kroz pandemiju, inflacioni talas i snažne političke pritiske. Iako odlazi sa čela FED-a, Pauel ostaje član Upravnog odbora do 2028. godine, što se tumači kao pokušaj očuvanja nezavisnosti ove institucije u periodu političkih turbulencija.
*Ekonomista, naučni savetnik
Prilozi objavljeni u rubrici „Pogledi” odražavaju stavove autora, ne uvek i uređivačku politiku lista