Kina stopirala izvoz helijuma
Транспорт хелијума (ФОТо сктиншот)
Kina je danas donela odluku koja bi mogla da ima dalekosežne posledice po svetsku tehnološku industriju – privremeno je obustavila izvoz helijuma, jednog od najvažnijih gasova za proizvodnju poluprovodnika, ali i za brojne medicinske i naučne primene.
Ministarstvo trgovine Kine i carinska uprava saopštili su da zabrana stupa na snagu odmah, pozivajući se na odredbe Zakona o spoljnoj trgovini. Iako je saopštenje bilo kratko, njegove posledice mogu biti značajne za globalne lance snabdevanja.
Od početka rata u Iranu krajem februara, tržište helijuma nalazi se pod snažnim pritiskom. Poremećaji u transportu i snabdevanju doveli su do osetnog rasta cena, dok su mnoge kompanije počele da upozoravaju na nestašice.
Helijum ima nezamenljivu ulogu u proizvodnji savremenih mikročipova, bez kojih nije moguće funkcionisanje industrije računara, pametnih telefona, automobila, telekomunikacione opreme i sistema veštačke inteligencije. Istovremeno, ovaj gas je neophodan i u zdravstvu, gde služi za hlađenje aparata za magnetnu rezonancu.
Iako je druga svetska ekonomija, Kina proizvodi tek oko 15 odsto sopstvenih potreba za helijumom. Najveći deo uvozi iz Katara, koji raspolaže sa približno trećinom svetskih rezervi ovog dragocenog gasa. Upravo zbog neizvesnosti na globalnom tržištu, Peking je procenio da je prioritet obezbeđivanje dovoljnih količina za sopstvenu industriju.
Prema oceni analitičara, ova mera pre svega ima ekonomsku, a ne političku pozadinu. Ograničena ponuda i rastuća potražnja naterali su kineske vlasti da obezbede nesmetano snabdevanje domaćih fabrika koje proizvode poluprovodnike i razvijaju sisteme veštačke inteligencije.
Odluka dolazi u trenutku kada se tehnološko nadmetanje između Kine i Sjedinjenih Američkih Država dodatno intenzivira. Dok obe sile ulažu milijarde dolara u razvoj sopstvene proizvodnje čipova, svaki poremećaj u snabdevanju strateškim sirovinama dobija daleko veći značaj nego ranije.
Novi potez Pekinga još jednom pokazuje koliko su geopolitičke krize i visoke tehnologije danas međusobno povezane. Jedna odluka o ograničenju izvoza sirovine može da se odrazi na čitav lanac proizvodnje – od fabrika čipova do medicinskih uređaja i najsavremenijih sistema veštačke inteligencije širom sveta.