Odnosi Kijeva i Varšave sve lošiji
Фото ЕПА
Danas se obeležava godišnjica Volinskog masakra, tokom kojeg su pripadnici Ukrajinske ustaničke armije (UPA) 1943. godine u toj oblasti ubili veliki broj građana poljske nacionalnosti. Tačan broj žrtava se ne zna, ali se računa na 50.000 do 60.000, među kojima je bilo dece, žena i starijih osoba. Bila je to „Volinska krvava nedelja”, kako je taj zločin nazvan u javnosti i političkim krugovima.
Konflikt između Kijeva i Varšave zbog ovog tragičnog događaja tinja već decenijama, a buknuo je nedavno pošto su ukrajinske vlasti proglasile bivšeg predsednika Organizacije ukrajinskih nacionalista Andreja Meljnika herojem UPA i dodelile takvo zvanje jednoj vojnoj jedinici, što je u Poljskoj shvaćeno kao ozbiljna uvreda i provokacija. Meljnik je bio jedan od žešćih pristalica UPA i podržavao je njihovu aktivnost. Usledili su uzajamno lišavanje i vraćanje državnih odlikovanja i nagrada najviših zvaničnika između Poljske i Ukrajine. U Poljskoj je, inače, zakonom zabranjeno negiranje genocida u Volinskoj oblasti uz zaprećenu trogodišnju zatvorsku kaznu.
Ovih dana oglasile su se zvanične ličnosti obe strane iznoseći ocene i prognoze o budućim odnosima. Tako Kiril Budanov, šef kabineta ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog, tvrdi da povodom obeležavanja godišnjice zločina Poljska priprema „eskalacione korake”. Po njegovom mišljenju, posle toga će se znati da li se može očekivati katastrofa ili deeskalacija. On smatra da konflikt još nije dostigao vrhunac.
„Mi se nadamo i trudićemo se da dođe smirivanja strasti”, kaže Budanov, koji ne negira zločin u Volinskoj oblasti, ali kaže da sadašnji konflikt predstavlja „tragičnu grešku” i da ga nije izazvao Zelenski, nego „politički nezreli ljudi u Poljskoj” koji ne žele tu grešku da isprave.
Konflikt je uticao i na promenu stava Varšave prema Ukrajini i njenoj želji za članstvo u Evropskoj uniji. Varšava sada istupa protiv pregovora o stupanju Ukrajine u Uniju. Bivši predsednik poljske vlade Jaroslav Kačinjski kaže da Varšava treba da blokira ulazak Ukrajine u EU sve dok se Kijev ne izvini zbog „volinske klanice” poljskih civila i ne promeni svoj stav prema Ukrajinskoj ustaničkoj armiji.
A predsednik Poljske Karol Navrocki kaže da je Volinska oblast, gde je izvršen zločin, nekada ulazila u sastav poljske države, što pojedini analitičari tumače kao teritorijalnu pretenziju prema Ukrajini. Najveći deo ove oblasti od završetka Drugog svetskog rata nalazi se u sastavu Ukrajine na severozapadu te zemlje.
U političkim krugovima se uočava da se raspoloženje u poljskom društvu prema Ukrajini menja ubrzano. Ono je godinama bilo nametnuto vlastima i saveznicima Poljske koji su pružali podršku Ukrajini. Doskorašnji rukovodilac Rusko-poljskog centra dijaloga i saglasnosti Jurij Bondarenko smatra da je upravo predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski svojim nepromišljenim ponašanjem provocirao ovako snažnu reakciju Poljske. On smatra da građani Poljske koji razmišljaju svojom glavom mogu da mu budu zahvalni što su se otrgli od nametnutog stereotipa.
U javnosti i nekim političkim krugovima postavlja se čak i pitanje – da li je moguće izbijanje rata između ove dve zemlje, što u ovom trenutku zvuči neverovatno. Glasilo „Misl Polska”, čije pisanje prenose ruski mediji, konstatuje da je Zelenski sasvim svesno isprovocirao ovaj konflikt, dobro znajući kako će javnost u Poljskoj reagovati na nagrađivanje ukrajinskih vojnih jedinica zvanjima „Heroji UPA”, koja je, uzgred rečeno, u Moskvi proglašena terorističkom organizacijom. Zelenskom je, navodno, bio potreban konflikt da bi skrenuo pažnju javnosti od unutrašnjih problema.
Odnosi između Kijeva i Varšave mogu se odraziti i na rat u Ukrajini. Poljska je isuviše važan igrač oko konflikta u Ukrajini. Bez obzira na to što se ona u poslednje vreme uzdržava od isporuka oružja Kijevu, kroz njenu teritoriju prolaze konvoji iz zapadnih zemalja sa vojnom i drugom opremom. Produbljivanje sukoba i javno ispoljena želja Zelenskog da preuzme ulogu lidera zemalja istočne Evrope otvaraju još jedno pitanje. Takva ambicija Zelenskog ugrožava interese Varšave, koja već duže vreme uživa taj status.
Poznavaoci prilika kažu da je za Zelenskog posebno opasno to što je skandal sa Varšavom izbio u toku kampanje njegovih pokrovitelja da se stvori utisak da Ukrajina pobeđuje u ratu protiv Rusije, zasnovanom na masovnim napadima dronovima na ciljeve u Rusiji. A ti dronovi se dostavljaju Ukrajini preko teritorije Poljske. Tako da namera Zelenskog da svima pokaže svoju čvrstinu može da se tumači kao gubitnička.
*Bivši šef dopisništva Tanjuga u Moskvi