Kako prepoznati problem sa bubrezima

Danijela Davidov-Kesar

14. 07. 2026. 16:30

Ду­шан Ан­тић (Фото лична архива)

Bu­bre­zi uti­ču na rad svih osta­lih or­ga­na i sa­mog or­ga­ni­zma u ce­li­ni. Oni tro­še 25 od­sto ener­gi­je u te­lu i ima­ju va­žnu ulo­gu jer fil­tri­ra­ju oko 1,3 li­tra kr­vi u mi­nu­ti. Funk­ci­ja bu­bre­ga je pre­či­šća­va­nje kr­vi i for­mi­ra­nje mo­kra­će, ali ima­ju i dru­ge bit­ne funk­ci­je.

Bo­le­sti bu­bre­ga ob­u­hva­ta­ju sta­nja ko­ja ošte­ću­ju ove or­ga­ne i spre­ča­va­ju ih da fil­tri­ra­ju ot­pad i teč­no­sti iz kr­vi. Naj­če­šći uzro­ci su di­ja­be­tes i vi­sok krv­ni pri­ti­sak, a po­što u ra­noj fa­zi če­sto ne­ma simp­to­ma, pra­vo­vre­me­ni pre­gle­di i ana­li­ze kr­vi i uri­na su ključ­ni.

U naj­če­šće bo­le­sti bu­bre­ga spa­da­ju hro­nič­na bu­bre­žna bo­lest ko­ja ob­u­hva­ta sla­blje­nje funk­ci­je bu­bre­ga ko­ja tra­je du­že od tri me­se­ca, akut­nu po­vre­du ovog or­ga­na ka­da do­la­zi do na­glog pre­ki­da funk­ci­je bu­bre­ga usled, na pri­mer, te­ških in­fek­ci­ja, de­fi­dra­ta­ci­je ili tra­u­me, po­ja­va ka­me­na u bu­bre­gu ka­da se stva­ra­ju na­sla­ge mi­ne­ra­la i so­li uzro­ku­ju­ći jak bol. Če­sto mo­že do­ći i do po­ja­ve ci­sti, kao i za­pa­ljen­skih pro­ce­sa uzro­ko­va­nih uri­nar­nim in­fek­ci­ja­ma, ali i kar­ci­no­ma. Za­to je va­žno da lju­di obra­te pa­žnju na simp­to­me, ko­ji se, na­ža­lost, naj­če­šće ja­vlja­ju ka­da je bo­lest uz­na­pre­do­va­la. To mo­gu bi­ti pro­me­ne u na­či­nu mo­kre­nja, pro­me­ne bo­je uri­na ili pe­ne, po­ja­va oto­ka na li­cu, zglo­bo­vi­ma i sto­pa­li­ma, hro­ni­čan umor, muč­ni­na i gu­bi­tak ape­ti­ta, gr­če­vi u mi­ši­ći­ma i svrab ko­že. U ri­zič­nu gru­pu spa­da­ju oso­be ko­je bo­lu­ju od di­ja­be­te­sa, hi­per­ten­zi­je, kar­di­o­va­sku­lar­nih bo­le­sti, kao i sta­ri­ji od 60 go­di­na, ma­da se pro­ble­mi mo­gu ja­vi­ti u bi­lo kom ži­vot­nom do­bu.

Ka­ko is­ti­če dr Du­šan An­tić, spe­ci­ja­li­sta in­ter­ne me­di­ci­ne, ko­ji je u svom rad­nom ve­ku ra­dio i u Op­štoj bol­ni­ci u Po­ža­rev­cu na Ode­lje­nju za ne­fro­lo­gi­ju, od­no­sno na he­mo­di­ja­li­zi, bu­bre­žne bo­le­sti su opa­sne zbog to­ga što u po­čet­ku ne da­ju ni­ka­kve simp­to­me ili se po­ja­vlju­ju ne­ki neo­d­re­đe­ni simp­to­mi kao što su ne­ja­sne tem­pe­ra­tu­re, ma­lak­sa­lost, gu­bi­tak ape­ti­ta, bo­lo­vi u sla­bi­na­ma, smet­nje sa mo­kre­njem, dok u da­ljem raz­vo­ju bo­le­sti mo­gu osta­vi­ti te­ške po­sle­di­ce jer se bu­breg ne re­ge­ne­ri­še.

– Naj­če­šće pro­ble­mi po­či­nju sa smet­nja­ma u mo­kre­nju, po­vi­še­nom tem­pe­ra­tu­rom, oto­ci­ma, bo­lo­vi­ma u sla­bi­na­ma, ma­lak­sa­lo­šću i gu­bit­kom ape­ti­ta, a u ka­sni­joj fa­zi po­ja­vlju­ju se per­ma­nent­ni oto­ci, ma­lo­krv­nost, pre­bo­je­nost ko­že i znat­no sma­nje­na di­u­re­za, bo­lo­vi u ko­sti­ma, kao i se­kun­dar­ni simp­to­mi osta­lih or­ga­na. Po­treb­no je ura­di­ti osnov­ne bi­o­he­mij­ske ana­li­ze: kom­plet­nu krv­nu sli­ku, se­di­men­ta­ci­ju, CRP, glu­ko­zu. En­zi­me je­tre AST i ALT, li­pid­ni sta­tus, ana­li­ze uri­na i ana­li­ze ko­je su spe­ci­fič­ne za bu­bre­ge – ureu, kre­a­ti­nin, elek­tro­li­te, kao i kli­ren­se ure­je i kre­a­ti­ni­na. Po­red la­bo­ra­to­rij­skih ana­li­za po­treb­no je ura­di­ti oba­ve­zno kli­nič­ki pre­gled i ul­tra­zvuč­ni pre­gled bu­bre­ga, a kod spe­ci­fič­nih slu­ča­je­va i sni­ma­nje na ske­ne­ru i IVP – is­ta­kao je dr An­tić.

Naš sa­go­vor­nik na­gla­ša­va da se u za­vi­sno­sti od pro­ble­ma pri­me­nju­ju an­ti­bi­ot­ska te­ra­pi­ja, kor­ti­ko­ste­ro­i­di, di­u­re­ti­ci, sup­sti­tu­ci­ja ele­me­na­ta u ana­li­za­ma kr­vi, kao i simp­to­mat­ska te­ra­pi­ja. U ter­mi­nal­noj fa­zi ži­vot je mo­guć sa­mo uz pri­me­nu di­ja­li­ze ili tran­splan­ta­ci­je.

– Kod uro­đe­nih mal­for­ma­ci­ja si­gur­no ima i uti­ca­ja ge­ne­ti­ke. Kod po­ja­ve kar­ci­no­ma uti­caj na­sle­đa va­ži isto kao i za sve dru­ge or­ga­ne, ali za bu­bre­ge po­sto­ji i ne­što što je spe­ci­fič­no, a to je da je Sr­bi­ja po­zna­ta po en­dem­skoj ne­fro­pa­ti­ji ko­ja se po pra­vi­lu za­vr­ša­va di­ja­li­zom i ogra­ni­če­na je pro­stor­no na od­re­đe­ne te­ri­to­ri­je i ži­te­lje tih te­ri­to­ri­ja. Za­to je po­treb­no uvek sa ozbilj­no­šću po­sma­tra­ti sva­ku uri­nar­nu in­fek­ci­ju. U do­mu zdra­vlja mo­gu­će je ura­di­ti sve ana­li­ze i di­jag­no­stič­ke po­stup­ke – do­dao je dr An­tić.

Da bi se oču­va­lo zdra­vlje bu­bre­ga, le­ka­ri pre­po­ru­ču­ju ne­ko­li­ko va­žnih me­ra. Naj­va­žni­ji je do­vo­ljan unos teč­no­sti, od­no­sno da se sva­ko­dnev­no pi­je do­sta vo­de. Po­treb­no je sma­nji­ti unos so­li, iz­be­ga­va­ti pu­še­nje ci­ga­re­ta i odr­ža­va­ti nor­ma­lan krv­ni pri­ti­sak. Ta­ko­đe je bit­no bi­ti opre­zan sa uzi­ma­njem le­ko­va, po­seb­no anal­ge­ti­ka, jer oni mo­gu ošte­ti­ti bu­bre­ge.

Pro­ce­nju­je se da tre­nut­no vi­še od 850 mi­li­o­na lju­di ši­rom sve­ta bo­lu­je od bo­le­sti bu­bre­ga. Hro­nič­na bo­lest bu­bre­ga je ve­o­ma če­sta, jer jed­na od 10 od­ra­slih lju­di u sve­tu bo­lu­je od nje. Uko­li­ko se ne le­či, pa­ci­jent mo­že da do­ži­vi smrt­ni is­hod. Is­tra­ži­va­nja po­ka­zu­ju da smrt­nost po­ve­za­na sa bo­le­sti­ma bu­bre­ga ra­ste iz go­di­ne u go­di­nu i pred­vi­đa se da će u sve­tu za 15 go­di­na bi­ti pe­ti vo­de­ći uzrok smrt­no­sti.