U Parizu počelo obeležavanje Dana pada Bastilje
Почетак војне параде у Паризу поводом обележавања Дана пада Бастиље (Фото: EPA/BENOIT TESSIER)
U Parizu je danas počela tradicionalna vojna parada povodom obeležavanja 14. jula - Nacionalnog praznika Republike Francuske - Dana pada Bastilje.
To je ujedno i 10 i poslednja parada na kojoj francuski predsednik Emanuel Makron učestvuje kao načelnik Oružanih snaga Francuske.
Na početku parade Makron je izvršio smortu Oružanih snaga.
Paradi prisustvuje veliki broj međunarodnih zvaničnika, šefova država i vlada, a predsednik Srbije Aleksandar Vučić prati paradu iz prvog reda, zajedno predstavnicima Kipra, Velike Britanije, Evropske Unije, Finske i Ukranije.
Prethodno su Vučića na Trgu Konkord dočekali predsednik Vlade Francuske Sebastijan Lekorni, ministar za Evropu i spoljne poslove Žan-Noel Baro, ministarka oružanih snaga Katrin Votran, ministar ekonomije, finansija i industrijskog, energetskog i digitalnog suvereniteta Rolan Leskir i supruga predsednika Francuske Brižit Makron.
Ovo je prvi put da je jedan predsednik Srbije dobio poziv da prisustvuje vojnoj paradi povodom nacionalnog dana Francuske.
Vučić na svečanosti jedini predstavlja zemlju koja nije ni član NATO-a, ni EU, ni Koalicije voljnih.
Na vojnoj paradi ove godine će biti obeležen i jubilej, 400 godina od osnivanja franuske mornarice.
Ovogodišnja parada nosi poruku „strateškog buđenja Evrope", a prema pisanjima francuskih medija Francuska tom paradom želi da prikaže jačanje evropske odbrane, spremnost NATO saveznika, razvoj francuskih vojnih sposobnosti, kao i značaj nuklearnog odvraćanja u evropskoj bezbednosnoj strategiji.
Dan Republike Francuske obeležava se povodom pada Bastilje i početka Francuske revolucije 14. jula 1789. godine.
Pad Bastilje, 14. jula 1789. godine predstavlja simbol kraja francuske apsolutističke monarhije, kada su revolucionari upali u tvrđavu Bastilja i zatvor u Parizu.
Nakon toga, 26. augusta 1789. godine usvojena je Deklaracija o ljudskim i građanskim pravima, kojom su kasnije utemeljene francuske nacionalne vrednosti - sloboda, jednakost i bratstvo.
Francuska 14. jul kao Dan Republike slavi od 1880. godine, kada ga je kao Nacionalni praznik zvanično proglasio tada Parlament Treće Francuske Republike.
Zakon je donet na inicijativu poslanika Benžamena Raspaja (Benjamin Raspail), njegova primena je počela 6. jula, a 14. jula 1880. godine je održana i prva vojna parada u okviru proslave Dana Republike.
Od završetka Prvog svetskog rata vojna parada tradicionalno prolazi avenijom Šanzelize u Parizu.
Na paradi u Parizu rekordan broj vojnika
Na tradicionalnoj vojnoj paradi, koja se danas u Parizu održava povodom obeležavanja 14. jula - Nacionalnog praznika Republike Francuske - Dana pada Bastilje učestvovaće oko 6.700 pripadnika pešadijske vojske, 98 aviona, 31 helikopter, 315 vozila, ali i vojnici iz Ukrajine.
U planiranom defileu učestvovaće kontigenti iz svih 37 zemalja članica Koalicije voljnih sa 500 vojnika, kao i vojnici iz Ukrajine - njih 25, piše Figaro.
Koalicija, koju su inicirale Francuska i Velika Britanija i koja se sastoji uglavnom od evropskih zemalja, obećala je da će da pruži vojnu podršku Ukrajini, uključujući raspoređivanje trupa nakon što se uspostavi primirje.
Analitičari navode da je to najveći broj vojnika koji učestvuju u paradi na Jelisejskim poljima, čak 30 odsto više nego prošle godine, a iz Jelisejske palate poručili su da to na najbolji način ilustruje „ponovno naoružavanje Francuske, stratešku autonomiju Francuske i strateško buđenje Evrope".
Paradu bi trebalo da otvori Patrula de Frans - jedinica za demonstraciju precizne akrobacije francuskih vazduhoplovnih i svemirskih snaga, nakon čega će nastupiti dva francuska Miraž 2000, s ukrajinskim kopilotima obučenim u Francuskoj.
Učestvovaće i avioni iz 10 evropskih zemalja, a kako je saopštila Jelisejska palata, „ova parada trebalo bi da se posmatra kao strateški signal, odnosno poruka koju Francuska šalje, o moćnim vojskama sposobnim da prve uđu u potencijalni sukob”.
Na paradi će se odati počast francuskom vojnom osoblju raspoređenom na istočnom krilu Evrope, posebno u Estoniji i Rumuniji, kao i francuskoj mornarici, koja slavi 400. godišnjicu postojanja.