Savski venac prednjači po broju razvoda braka
Младенци (Фото/ Пиксабеј)
Tokom prethodne godine u našoj zemlji sklopljena su 29.402 braka, skoro hiljadu manje u odnosu na 2024. godinu, dok je tačku na brak stavilo 10.611 parova, odnosno gotovo 500 manje nego 2024. godine, pokazuju najnoviji podaci Republičkog zavoda za statistiku.
Demografe posebno zabrinjava podatak da je došlo do pada zaključenih prvih brakova za 2,8 odsto u odnosu na 2024. godinu, kao i činjenica da konstantno rastu godine mladenaca – prosečna nevesta u našoj zemlji baca bidermajer u 31,4 godini, a prosečni mladoženja staje na ludi kamen u 34,4 godini.
Kako ističu, ovaj podatak zabrinjava jer se u našoj zemlji rađanje deteta vezuje za bračnu zajednicu, a kasniji izlazak pred matičara znači i da se pomera vreme prvog odlaska u porodilište. Ukoliko se prvo dete rodi na pragu četvrte decenije, demografska računica glasi da se smanjuje verovatnoća rađanja drugog deteta i proširenja porodice.
Bračna statistika svedoči da 82 odsto brakova sklapaju partneri iste nacionalnosti, a isti stepen obrazovanja ima gotovo dve trećine mladenaca. U 74 odsto zaključenih brakova oba supružnika su ekonomski aktivna, odnosno imaju poslove. Regionalno posmatrano, matičari imaju najviše posla u Beogradu i regionu Šumadije i zapadne Srbije, dok je najmanje sklopljenih brakova u Vojvodini i istoku zemlje.
Statistika svedoči da je trinaesta godina braka „fatalna” za supružnike, jer se upravo u ovoj godini razvodi najveći broj bračnih partnera. Budući da mladenci sve kasnije stupaju u brak, kasnije se i razvode, pa brojke govore da je prosečna starost muškarca prilikom razvoda 45,6 godina, a žene 42,1 godinu. Psiholozi i socijalni radnici koji rade u bračnim savetovalištima ističu da je trinaesta godina braka najčešće ona kada deca ulaze u pubertet, a partneri u srednje životno doba, pa u kući punoj hormona šanse za svađu i razmirice svakodnevno rastu.
Ilustrativni dokaz teze da deca nisu malter koji cigle bračne zajednice drži na okupu jeste podatak da više od polovine supružnika (5.318) koji su stavili tačku na brak prošle godine ima decu, a u ukupnom broju razvedenih brakova najveći broj supružnika ima jedno dete (2.647). Kada se slova na brakorazvodnoj presudi osuše, majka je ta koja u najvećem broju slučajeva iz sudnice izlazi kao staratelj, ali statističari skreću pažnju na činjenicu da raste broj očeva koji preuzimaju starateljstvo nad mališanima. Tako je u toku 2025. godine 3.487 dece nakon razvoda dodeljeno majci, za 523 mališana staratelj je otac, a o 1.213 dece zajedno brinu otac i majka.
Kod advokata najčešće odlaze Vojvođani – svaki treći brak koji se sklopi u prestonici i našoj severnoj pokrajini završi se razvodom. Izgleda da vetrovi patrijarhata najsnažnije duvaju u Beogradu i regionu Istočne i Južne Srbije – tek svaki peti bračni par u ovom regionu odlučuje da stavi tačku na brak.
Međutim, beogradska opština Savski venac je u samom nacionalnom vrhu po broju razvedenih brakova. Najviše brakova u Vojvodini razvede se u Bečeju, Apatinu, Kanjiži i Donjoj Crnji. U regionu Šumadije i Zapadne Srbije najviše je razvoda u Ubu, Šapcu i Čačku, dok u Južnoj i Istočnoj Srbiji najviše supružnika stavlja tačku na brak u Kladovu i Zaječaru.