Tajne rimskih utvrđenja na Dunavu

Olivera Milošević

19. 07. 2026. 17:15

Нова открића о животу Римљана на Дунаву (Фото: Музеј Голубац)

Golubac – Tokom prolećne arheološke kampanje, od aprila do juna ove godine, nastavljena su sistematska istraživanja rimskog utvrđenja Kupe, jednog od najznačajnijih lokaliteta rimskog perioda na prostoru Donjeg Podunavlja i Dunavskog limesa.

Višegodišnji istraživački projekat započet je 2024. godine, kada su otvorene prve istražne sonde sa ciljem utvrđivanja stepena očuvanosti lokaliteta i njegovog naučnog potencijala. Tokom 2025. otkriven je prvi veći segment zapadnog bedema, čime su potvrđene pretpostavke o izuzetnom značaju ovog antičkog utvrđenja.

Arheolozi su tokom istraživanja otkrili deo zapadnog bedema sa segmentom unutrašnje kule starije faze utvrđenja, dok je spoljna kula mlađe, kasnoantičke faze u potpunosti istražena. Pokretni arheološki nalazi potvrđuju da je utvrđenje bilo u upotrebi i tokom ranovizantijskog perioda, a utvrđeno je i postojanje još jedne faze obnove i dogradnje bedema u antici.

Otkriveni ostaci predstavljaju dragocen doprinos proučavanju razvoja rimske vojne arhitekture i života na dunavskoj granici Rimskog carstva, navode iz Muzeja u Golupcu.

Istraživanja realizuju Arheološki institut, Narodni muzej Požarevac u saradnji sa Regionalnim zavodom za zaštitu spomenika kulture Smederevo, uz podršku opštine Golubac i Ministarstva kulture.

Ministar Nikola Selaković, tokom nedavne posete Požarevcu, izjavio je da je to ministarstvo obezbedilo milion dinara za dalja istraživanja lokaliteta Kupe, čime je praktično najavio jesenju arheološku kampanju od septembra. U ovoj fazi fokus arheologa biće na dodatnom istraživanju unutrašnje kule starijeg dela utvrđenja i njegovih fortifikacionih celina.

Međutim, ta sredstva neće moći da pokriju sve troškove pa će se istraživači osloniti na dodatnu pomoć opštine Golubac, koja učestvuje i u finansiranju prve faze istraživanja kao i eksproprijacije privatnog zemljišta neophodnog za dalja istraživanja, zaštitu i uređenje lokaliteta.

Ovu dodatnu podršku istraživanjima, čije je krajnji cilj formiranje arheološkog parka na lokalitetu Kupe, najavio je nedavno i predsednik opštine Golubac Nebojša Mijović, ocenivši da je to njihov strateški cilj jer bi se znatno obogatila turistička ponuda ovog kraja.

Formiranje Arheološkog parka Kupe predstavlja jedan od najznačajnijih razvojnih projekata u oblasti kulturnog turizma u Golupcu. Zamišljen kao prostor u kojem će arheološki ostaci biti očuvani, stručno prezentovani i dostupni posetiocima, ovaj lokalitet ima potencijal da postane nova prepoznatljiva tačka na turističkoj mapi Srbije i značajna stanica na evropskim rutama rimskog nasleđa.

Zajedno sa Golubačkom tvrđavom, manastirom Tumane, prirodnim vrednostima Nacionalnog parka „Đerdap” i veličanstvenim tokom Dunava, budući Arheološki park Kupe činiće jedinstvenu turističko-kulturnu celinu. Na relativno malom prostoru posetioci će moći da dožive više od dve hiljade godina neprekinutog istorijskog trajanja – od rimskog perioda, preko srednjeg veka, do duhovne i prirodne baštine po kojoj je Golubac danas prepoznatljiv, smatraju u Muzeju Golubac.

Dunavski limes, kao deo nekadašnje granice Rimskog carstva, predstavlja jedan od najznačajnijih arheoloških i kulturnih sistema u Evropi. Ovaj složeni odbrambeni pojas, koji se prostirao duž Dunava, povezivao je vojne logore, utvrđenja, puteve i naselja, svedočeći o snazi, organizaciji i uticaju rimske civilizacije. Danas, Dunavski limes ima poseban značaj kroz proces nominacije za upis na Uneskovu listu svetske kulturne baštine, što dodatno ističe potrebu za očuvanjem. Lokalitet Kupe, na kome se nalazilo antičko utvrđenje Kastrum Kupe i civilno naselje (vicus) iz perioda 1–4. veka nove ere, zauzima posebno mesto na Dunavskom limesu, sa izuzetnim potencijalom za nova naučna saznanja o vojnoj organizaciji, ekonomiji i svakodnevnom životu u pograničnim oblastima Rimskog carstva, smatraju arheolozi.

Prvi zapisi o ovom lokalitetu potiču od putopisca Feliksa Kanica i arheologa Miloja Vasića, kojima su postavili osnovu za kasnija istraživanja.