Politički gambit Petera Mađara

21. 07. 2026. 15:30

Фото Фејсбук

Bu­dim­pe­šta – Pred­log pre­mi­je­ra Pe­te­ra Ma­đa­ra da pro­sla­vlje­na ša­hov­ska ve­le­maj­stor­ka Ju­dit Pol­gar pre­u­zme ulo­gu vr­ši­o­ca du­žno­sti pred­sed­ni­ka Ma­đar­ske do usva­ja­nja no­vog usta­va pred­sta­vlja, pre­ma oce­na­ma ana­li­ti­ča­ra i do­brog de­la jav­no­sti, je­dan od naj­ne­o­če­ki­va­ni­jih po­li­tič­kih po­te­za u ovoj ze­mlji od april­ske sme­ne vla­sti. Iako je reč o funk­ci­ji ko­ja u ma­đar­skom po­li­tič­kom si­ste­mu ima pre­te­žno pro­to­ko­lar­nu ulo­gu, iz­bor lič­no­sti ko­ja će pri­vre­me­no bi­ti na če­lu dr­ža­ve do­bio je da­le­ko ši­ri zna­čaj, jer se po­kla­pa sa du­bo­kim in­sti­tu­ci­o­nal­nim re­for­ma­ma ko­je spro­vo­di no­va vla­da.

Pe­ter Ma­đar je na­ja­vio da će sa Ju­dit Pol­gar raz­go­va­ra­ti o mo­guć­no­sti da pri­hva­ti ovu du­žnost, oce­niv­ši da je Ma­đar­skoj po­tre­ban pred­sed­nik ko­ji će bi­ti iz­nad dnev­no­po­li­tič­kih po­de­la i ko­ji će jed­na­ko pred­sta­vlja­ti sve gra­đa­ne. Ka­ko je na­veo, funk­ci­ja pred­sed­ni­ka ni­je stra­nač­ka, već „naj­vi­ši ob­lik slu­že­nja dr­ža­vi”, zbog če­ga je, po nje­go­vom mi­šlje­nju, va­žno da je oba­vlja lič­nost sa ne­spor­nim jav­nim ugle­dom.

Ime Ju­dit Pol­gar već de­ce­ni­ja­ma ima po­seb­nu te­ži­nu u ma­đar­skoj jav­no­sti, ali i da­le­ko iz­van gra­ni­ca ze­mlje. Kao naj­u­spe­šni­ja ša­hist­ki­nja u isto­ri­ji, vi­še od če­tvrt ve­ka dr­ža­la je pr­vo me­sto na svet­skoj rang-li­sti me­đu že­na­ma, dok se isto­vre­me­no uspe­šno tak­mi­či­la sa naj­bo­ljim ša­hi­sti­ma sve­ta, či­me je ste­kla sta­tus jed­ne od naj­zna­čaj­ni­jih lič­no­sti u isto­ri­ji ovog spor­ta. U po­li­ti­ci ni­ka­da ni­je uče­stvo­va­la, što no­va vlast vi­di kao pred­nost, sma­tra­ju­ći da upra­vo ne­pri­pad­nost bi­lo ko­joj stran­ci mo­že da do­pri­ne­se ja­ča­nju po­ve­re­nja u in­sti­tu­ci­ju pred­sed­ni­ka.

Ka­da je po­čet­kom ju­la Pe­ter Ma­đar na dru­štve­nim mre­ža­ma ob­ja­vio fo­to­gra­fi­ju na ko­joj sa njom igra šah, ma­lo ko je pret­po­sta­vljao da bi to mo­gao bi­ti na­go­ve­štaj nje­ne bu­du­će po­li­tič­ke ulo­ge. Ne­ko­li­ko da­na ka­sni­je po­sta­lo je ja­sno da je reč o ozbilj­nom pred­lo­gu ko­ji je do­bio i po­dr­šku de­la ugled­nih jav­nih lič­no­sti u Ma­đar­skoj.

Ova ini­ci­ja­ti­va do­la­zi u tre­nut­ku ka­da je pred­sed­ni­ku Ta­ma­šu Šu­ljo­ku pre­stao man­dat na­kon usva­ja­nja 17. amand­ma­na na Osnov­ni za­kon. Par­la­ment je tim iz­me­na­ma pred­vi­deo da pred­sed­nič­ki man­dat pre­sta­je dan na­kon stu­pa­nja amand­ma­na na sna­gu, či­me je okon­čan je­dan od pr­vih krup­nih in­sti­tu­ci­o­nal­nih pro­ce­sa po­sle do­la­ska no­ve vla­sti.

Šu­ljok je, pot­pi­su­ju­ći za­kon, sa­op­štio da kao pred­sed­nik ni­je ras­po­la­gao ustav­nim me­ha­ni­zmi­ma ko­ji­ma bi mo­gao da spre­či nje­go­vo stu­pa­nje na sna­gu, ali je isto­vre­me­no uka­zao da osta­je pri sta­vu da ova­kve iz­me­ne mo­gu otvo­ri­ti va­žna pi­ta­nja u po­gle­du ustav­nih prin­ci­pa.

Do iz­bo­ra no­vog pred­sed­ni­ka du­žnost še­fa dr­ža­ve oba­vlja pred­sed­ni­ca par­la­men­ta Ag­neš For­štoh­fer, ka­ko je pred­vi­đe­no va­že­ćim ustav­nim re­še­nji­ma. Me­đu­tim, to je sa­mo pri­vre­me­no re­še­nje, jer Vla­da pla­ni­ra da u na­red­nim me­se­ci­ma za­vr­ši iz­ra­du pot­pu­no no­vog usta­va, ko­ji pred­sta­vlja je­dan od naj­va­žni­jih pro­je­ka­ta ka­bi­ne­ta Pe­te­ra Ma­đa­ra.

Uko­li­ko pri­hva­ti po­nu­du, Ju­dit Pol­gar po­sta­la bi jed­na od ret­kih lič­no­sti u no­vi­joj evrop­skoj po­li­tič­koj isto­ri­ji ko­ja bi na naj­vi­šu dr­žav­nu funk­ci­ju do­šla ne­po­sred­no iz sve­ta spor­ta, bez pret­hod­nog po­li­tič­kog is­ku­stva. Ta­kav iz­bor bi, pre­ma oce­na­ma ana­li­ti­ča­ra, imao pre sve­ga sim­bo­lič­ku te­ži­nu, jer bi tre­ba­lo da po­ka­že na­me­ru no­ve vla­sti da pred­sed­nič­ku in­sti­tu­ci­ju uda­lji od stra­nač­kih su­ko­ba i pred­sta­vi je kao me­sto ko­je pri­pa­da ce­lo­kup­nom dru­štvu.

Stran­ka Ti­sa, ko­ja je na par­la­men­tar­nim iz­bo­ri­ma osvo­ji­la dvo­tre­ćin­sku ve­ći­nu, is­ko­ri­sti­la je ustav­nu mo­guć­nost da po­kre­ne sve­o­bu­hvat­nu re­for­mu dr­žav­nih in­sti­tu­ci­ja. Usvo­je­ni amand­man pred­vi­đa ogra­ni­če­nje tra­ja­nja po­sla­nič­kih man­da­ta na tri uza­stop­na iz­bo­ra, uvo­di sta­ro­snu gra­ni­cu za su­di­je Ustav­nog su­da, me­nja po­stu­pak iz­bo­ra naj­vi­ših pra­vo­sud­nih funk­ci­o­ne­ra i us­po­sta­vlja no­ve me­ha­ni­zme kon­tro­le ra­da in­sti­tu­ci­ja.

Po­seb­nu pa­žnju iza­zva­lo je for­mi­ra­nje no­ve dr­žav­ne kan­ce­la­ri­je ko­ja će se ba­vi­ti is­pi­ti­va­njem ras­po­la­ga­nja jav­nom imo­vi­nom i even­tu­al­nim zlo­u­po­tre­ba­ma dr­žav­nih sred­sta­va u pret­hod­nim go­di­na­ma. Vla­da ovaj po­tez pred­sta­vlja kao deo ši­reg pro­gra­ma us­po­sta­vlja­nja od­go­vor­ni­je upra­ve i ja­ča­nja vla­da­vi­ne pra­va, dok opo­zi­ci­ja tvr­di da je reč o po­li­tič­ki mo­ti­vi­sa­nom pro­ce­su usme­re­nom pro­tiv funk­ci­o­ne­ra pret­hod­ne vla­sti.

Opo­zi­ci­o­ni Fi­des sma­tra da se pod okri­ljem in­sti­tu­ci­o­nal­ne re­for­me spro­vo­di te­melj­na po­li­tič­ka sme­na ka­dro­va. Pred­stav­ni­ci te stran­ke upo­zo­ra­va­ju da Vla­da, ko­ri­ste­ći ube­dlji­vu par­la­men­tar­nu ve­ći­nu, me­nja ustav­ni i in­sti­tu­ci­o­nal­ni okvir dr­ža­ve bez ši­reg po­li­tič­kog kon­sen­zu­sa. Po nji­ho­vom mi­šlje­nju, ta­kva prak­sa mo­gla bi da pro­du­bi po­li­tič­ke po­de­le, ume­sto da do­pri­ne­se sta­bi­li­za­ci­ji pri­li­ka.