Svi gresi Karima Kana

Slobodan Samardžija

28. 07. 2026. 15:00

Фото ЕПА

Me­đu­na­rod­na prav­da je jed­na­ko la­ba­va kao i sa­ma me­đu­na­rod­na za­jed­ni­ca. To naj­bo­lje od­sli­kav ukla­nja­nje Ka­ri­ma Ka­na, bri­tan­skog advo­ka­ta, spe­ci­ja­li­zo­va­nog upra­vo za pro­ble­me me­đu­na­rod­nog kri­vič­nog pra­va, sa me­sta glav­nog tu­ži­o­ca Me­đu­na­rod­nog kri­vič­nog su­da. Na me­ti moć­ni­ka na­šao se sto­ga što je za­tra­žio iz­da­va­nje na­lo­ga za hap­še­nje ak­tu­el­nog izra­el­skog pre­mi­je­ra Ben­ja­mi­na Ne­tan­ja­hua i biv­šeg izra­el­skog mi­ni­stra od­bra­ne Jo­a­va Ga­lan­ta. 

Nje­go­vi ra­ni­ji zah­te­vi za po­di­za­nje op­tu­žni­ca pro­tiv ru­skog pred­sed­ni­ka Vla­di­mi­ra Pu­ti­na (2023) ili vo­đe Ha­ma­sa (2024) ni­su bi­li spor­ni, kao ni po­kre­ta­nje is­tra­ga o rat­nim zlo­či­ni­ma u Ukra­ji­ni, Su­da­nu, Av­ga­ni­sta­nu... „Sa­pleo” se po­vo­dom Ne­tan­ja­hua. A osum­nji­čen je za tre­nut­no „naj­ak­tu­el­ni­je kri­vič­no de­lo ši­rom pla­ne­te”, a to je – sek­su­al­no ne­do­lič­no po­na­ša­nje. Kan je ne­gi­rao op­tu­žbe i na­ja­vio da će ospo­ri­ti od­lu­ku prav­nim pu­tem. Nje­go­vo raz­re­še­nje, ka­ko je sa­op­šte­no, ne­će uti­ca­ti na već iz­da­te na­lo­ge za hap­še­nje, kao ni za te­ku­će is­tra­ge ovog su­da.

Pod­se­ti­mo, Kan je na če­lu MKS-a bio od ju­na 2021. do ju­la 2026. To­kom nje­go­vog man­da­ta sud je po­kre­nuo ili na­sta­vio vi­še zna­čaj­nih is­tra­ga. U ma­ju 2024. za­tra­žio je na­lo­ge za hap­še­nje Ne­tan­ja­hua i Ga­lan­ta, kao i tro­ji­ce li­de­ra Ha­ma­sa. Ti­me je ja­sno po­ka­zao da, po nje­go­vom mi­šlje­nju, me­đu­na­rod­no hu­ma­ni­tar­no pra­vo va­ži za sve stra­ne u su­ko­bu. Za pr­vu dvo­ji­cu, Ne­tan­ja­hua i Ga­lan­ta tu­ži­la­štvo je na­ve­lo sum­nje u rat­ne zlo­či­ne i zlo­či­ne pro­tiv čo­več­no­sti po­ve­za­ne sa vo­đe­njem ra­ta u Ga­zi, uklju­ču­ju­ći ko­ri­šće­nje iz­glad­nji­va­nja ci­vi­la kao me­to­de ra­to­va­nja i dru­ge na­vod­ne zlo­či­ne. 

Isto­vre­me­no, za li­de­re Ha­ma­sa za­tra­že­ni su na­lo­zi za hap­še­nje zbog na­vod­nih zlo­či­na po­či­nje­nih to­kom na­pa­da 7. ok­to­bra 2023, uklju­ču­ju­ći ubi­stva, uzi­ma­nje ta­la­ca i dru­ge te­ške zlo­či­ne. Što se ti­če op­tu­žbi za rat­ne zlo­či­ne upu­će­nih na ra­čun izra­el­skih zva­nič­ni­ka, Kan je za­stu­pao stav da ni­je­dan dr­žav­ni ili po­li­tič­ki li­der ni­je iz­nad me­đu­na­rod­nog pra­va.

Oba pred­me­ta iza­zva­la su iz­u­zet­no sna­žne po­li­tič­ke re­ak­ci­je po­što su za­dr­le u sa­mu su­šti­nu ono­ga što zo­ve­mo de­mo­kra­ti­jom, a to je da je i u ova­kvim si­tu­a­ci­ja­ma pra­vo ja­čeg iz­nad sva­kog dru­gog. Izra­el je, na­rav­no, ospo­rio nad­le­žnost MKS-a i od­ba­cio op­tu­žbe.

Sje­di­nje­ne Ame­rič­ke Dr­ža­ve kri­ti­ko­va­le su po­stup­ke su­da i uve­le sank­ci­je pro­tiv Ka­na i dru­gih sud­skih zva­nič­ni­ka. Ame­rič­ki dr­žav­ni se­kre­tar Mar­ko Ru­bio u jed­nom ko­men­ta­ru je vr­lo otvo­re­no na­pi­sao: „Za­što ras­pu­šta­mo Me­đu­na­rod­ni kri­vič­ni sud.” Ina­če SAD su do sa­da na ovaj ili onaj na­čin ka­zni­le 11 vi­so­kih funk­ci­o­ne­ra MKS-a, dvo­ji­cu tu­ži­la­ca i osam su­di­ja.

Tre­ba na­gla­si­ti da iz­da­va­nje na­lo­ga za hap­še­nje sa­mo po se­bi ne pred­sta­vlja pre­su­du o kri­vi­ci, ali zna­či da su su­di­je za­klju­či­le da po­sto­ji do­volj­no osno­va za sum­nju ka­ko bi se po­stu­pak na­sta­vio. O even­tu­al­noj kri­vi­ci mo­že se od­lu­či­ti tek na­kon su­đe­nja, uko­li­ko op­tu­že­ni bu­du iz­ve­de­ni pred MKS

Ina­če, ka­ko na­vo­de iz­vo­ri, ce­la ova pri­ča po­či­nje u apri­lu 2024, ka­da je gru­pa ame­rič­kih se­na­to­ra upo­zo­ri­la, za­pra­vo za­pre­ti­la Ka­nu da će, ako se usu­di da tra­ži na­log za hap­še­nje izra­el­skog pre­mi­je­ra zbog rat­nih zlo­či­na, i sam po­sta­ti me­ta. Is­po­sta­vi­lo se da pret­nje ni­su ome­le Ka­na – iz­dao je na­lo­ge za hap­še­nje.

To je i na­ve­lo pro­tiv­ni­ke da po­kre­nu de­ba­tu o nje­go­voj sme­ni, a op­tu­žbe za „sek­su­al­no ne­do­lič­no po­na­ša­nje” tre­ba­lo je da po­slu­že tek kao ini­ci­jal­na ka­pi­sla za pod­ri­va­nje Ka­no­vog ugle­da. Ka­ko na­vo­de ne­za­vi­sni me­di­ji reč je o kla­sič­nom po­ku­ša­ju dis­kre­di­ta­ci­je jed­nog vi­so­kog me­đu­na­rod­nog zva­nič­ni­ka. Na­i­me, iako je in­ter­ni sud­ski pa­nel, me­ha­ni­zam ko­ji je sam sud stvo­rio za raz­ma­tra­nje ta­kvih pi­ta­nja, is­pi­tao na­vo­de i utvr­dio da oni ne is­pu­nja­va­ju uslo­ve za do­ka­zi­va­nje ne­do­lič­nog po­na­ša­nja, oni ko­ji se za­la­žu za Ka­no­vu sme­nu ni­su od­u­sta­li.

Biv­ši šef spolj­ne po­li­ti­ke EU Đu­zep Bo­relj po­zvao je na po­što­va­nje od­lu­ka Me­đu­na­rod­nog su­da prav­de i Me­đu­na­rod­nog kri­vič­nog su­da, ali je pri­znao da po­me­nu­te in­sti­tu­ci­je „ne­ma­ju ma­gič­ne mo­ći”, do­dav­ši da raz­voj do­ga­đa­ja ne­dvo­smi­sle­no za­do­vo­lja­va ci­lje­ve na ko­ji­ma su Sje­di­nje­ne Dr­ža­ve i Izra­el me­se­ci­ma ra­di­li, kao i da bi pri­ti­sak SAD i Izra­e­la na Ka­na mo­gao da uzur­pi­ra pra­vi­la i osla­bi Me­đu­na­rod­ni kri­vič­ni sud.

Pod­se­ti­mo, in­sti­tu­ci­o­nal­ni pro­pu­sti se ne de­ša­va­ju sa­mo kroz skan­da­le, već, mno­go opa­sni­je, kroz pro­ce­du­re, sa ak­ti­ma sa­bo­ta­že pri­kri­ve­nim je­zi­kom do­bro­na­mer­ne is­tra­ge i od­go­vor­no­sti. Dok ne­ko pri­me­ti šta se de­ša­va, šte­ta je već uči­nje­na. U slu­ča­ju Ka­ri­ma Ka­na to već po­sta­je vi­dlji­vo i vra­ća svet u vre­me­na pre usta­no­vlje­nja Kri­vič­nog su­da i na­de u prav­du ko­ju bi isti tre­ba­lo da spro­vo­di.