Vodosnabdevanje – stabilno

Branka Vasiljević

31. 07. 2026. 16:00

Во­до­стај на Ду­на­ву код Зе­му­на ни­зак, у опа­да­њу је на­ред­них да­на и на Са­ви (Фо­то/ Р. Кр­сти­нић)

Pre­ma po­da­ci­ma Re­pu­blič­kog hi­dro­me­te­o­ro­lo­škog za­vo­da (RHMZ), u Be­o­gra­du nas oče­ku­je to­plot­ni ta­las sa dnev­nim tem­pe­ra­tu­ra­ma do 38 ste­pe­ni Cel­zi­ju­sa, sa noć­nim tem­pe­ra­tu­ra­ma ko­je ne­će pa­da­ti is­pod 20 ste­pe­ni. Upr­kos to­me, si­stem snab­de­va­nja vo­dom je, ka­ko is­ti­ču u „Be­o­grad­skom vo­do­vo­du i ka­na­li­za­ci­ji”, sta­bi­lan, svi pro­iz­vod­ni po­go­ni ra­de, ali je tre­nut­na pro­iz­vod­nja vo­de bli­zu mak­si­mu­ma. To zna­či da se ka po­tro­ša­či­ma po­ti­sku­je oko 7.000 li­ta­ra vo­de u se­kun­di. Va­žno je, ka­ko ka­žu u ovom pred­u­ze­ću, da ne po­sto­ji opa­snost da ni­ži vo­do­staj re­ke Sa­ve, ko­ji je ju­če bio 133, ugro­zi rad fa­bri­ka za pre­ra­du vo­de u Ma­ki­šu.

– Ra­ni­jih go­di­na de­ša­va­lo se da vo­do­sta­ji na Sa­vi bu­du i ni­ži od tre­nut­nih. Oni pro­u­zro­ku­ju ve­će op­te­re­će­nje vo­do­vod­nog si­ste­ma, ve­će an­ga­žo­va­nje po­sto­je­ćih sred­sta­va i za­po­sle­nih, ali do­la­zak na­ja­vlje­nog to­plot­nog ta­la­sa do­če­ku­je­mo sprem­no. Ipak mo­li­mo po­tro­ša­če da ra­ci­o­nal­no i sa­ve­sno ko­ri­ste vo­du ka­ko bi je bi­lo do­volj­no za sve gra­đa­ne u to­ku ce­lo­kup­nog pe­ri­o­da – na­gla­ša­va­ju u „Vo­do­vo­du”.

Oni ob­ja­šnja­va­ju da su u na­ja­vlje­nim me­te­o­ro­lo­škim uslo­vi­ma, u kom­bi­na­ci­ji sa vi­so­kim dnev­nim tem­pe­ra­tu­ra­ma, na­pre­za­nje i pri­ti­sak na vo­do­vod­ni si­stem ogrom­ni.

– Ta­kvi uslo­vi uti­ču na rad opre­me, ce­vo­vo­da, crp­nih sta­ni­ca, tra­fo­sta­ni­ca, iz­da­šnost bu­na­ra i kraj­nje – na rad za­po­sle­nih u pred­u­ze­ću. Po­seb­no se to od­no­si na te­ren­ske eki­pe ko­je ra­de na sa­na­ci­ji de­fe­ka­ta na in­sta­la­ci­ja­ma, odr­ža­va­nju jav­nih če­sa­ma i fon­ta­na. Ve­li­ko op­te­re­će­nje tr­pi si­stem di­stri­bu­ci­je vo­de i ono je di­rekt­no iza­zva­no ne­ra­ci­o­nal­nim po­na­ša­njem po­tro­ša­ča. Vo­da se ko­ri­sti za po­tre­be ko­je ni­je­dan vo­do­vod­ni si­stem ne mo­že da iz­ne­se. Po­ja­ve jed­no­vre­me­nih op­te­re­će­nja na par­ci­jal­nim de­lo­vi­ma si­ste­ma, do ko­jih do­la­zi zbog pu­nje­nja ba­ze­na, za­li­va­nja trav­nja­ka, po­ljo­pri­vred­nih po­vr­ši­na, na­li­va­nja be­to­na, zlo­u­po­tre­be hi­dra­na­ta, di­rekt­no pro­u­zro­ku­ju pad pri­ti­ska i pro­ble­me u po­je­di­nim de­lo­vi­ma si­ste­ma – sto­ji u sa­op­šte­nju „Vo­do­vo­da”.

Oni na­gla­ša­va­ju da su u pret­hod­nih ne­ko­li­ko go­di­na znat­no po­bolj­ša­li rad, po­di­gli ka­pa­ci­tet pro­iz­vod­nje i una­pre­di­li si­stem po­ti­ski­va­nja ka rub­nim de­lo­vi­ma gra­da. U od­no­su na pret­hod­ne go­di­ne go­to­vo je dvo­stru­ko po­ve­ćan ka­pa­ci­tet po­ti­ski­va­nja vo­de pre­ma ju­žno­pri­grad­skom si­ste­mu (Ba­ra­je­vo, Srem­či­ca, Ve­li­ka Mo­šta­ni­ca, rub­ni de­lo­vi op­šti­ne Vo­ždo­vac).

– Ipak, ovi de­lo­vi gra­da pr­vi ose­te po­sle­di­ce ne­ra­ci­o­nal­ne po­tro­šnje. Ona je po­sled­njih da­na po­ve­ća­na dvo­stru­ko u od­no­su na po­tro­šnju u to­ku osta­log de­la go­di­ne. Na­po­mi­nje­mo da je po­ti­ski­va­nje vo­de u ovom pod­ruč­ju van let­njeg pe­ri­o­da u gra­ni­ca­ma pro­seč­nih vred­no­sti. U na­ve­de­nim na­se­lji­ma vo­da se ne­ra­ci­o­nal­no i ne­na­men­ski tro­ši, po­seb­no po­pod­ne, pa u ve­čer­njim sa­ti­ma mo­že da do­đe do uma­nje­nog pri­ti­ska ili pre­ki­da u snab­de­va­nju vo­dom kod po­je­di­nih po­tro­ša­ča. Na­gla­ša­va­mo da mi ne spro­vo­di­mo plan­ska is­klju­če­nja vo­de. U to­ku no­ći, ka­da se sma­nji po­tro­šnja i ko­ri­šće­nje vo­de, po­ste­pe­no do­la­zi do po­pu­nja­va­nja si­ste­ma, a sa­mim tim i do sta­bi­li­za­ci­je snab­de­va­nja vo­dom kod po­tro­ša­ča ko­ji su ose­ti­li po­re­me­ća­je u snab­de­va­nju – ob­ja­šnja­va­ju u „Vo­do­vo­du”.

Is­ti­ču da po­sled­njih da­na Sek­tor di­stri­bu­ci­je vo­de pro­seč­no be­le­ži oko 25 do 30 kva­ro­va na ulič­noj vo­do­vod­noj mre­ži za ko­je su po­treb­ni is­ko­pi, što zna­či da ukup­no ima i do 70 kva­ro­va na vo­do­vod­nim in­sta­la­ci­ja­ma. Naj­vi­še ulič­nih kva­ro­va be­le­ži se u rub­nim de­lo­vi­ma op­šti­ne Ču­ka­ri­ca.

– Mo­li­mo su­gra­đa­ne da se su­zdr­že od ne­na­men­ske po­tro­šnje vo­de, a na­ro­či­to od za­li­va­nja po­ljo­pri­vred­nih po­vr­ši­na i pu­nje­nja ba­ze­na. Da vodu iz sistema grad­skog vodovoda ko­ri­ste za osnov­ne po­tre­be, a to su: pi­će, pripremanje hrane i održavanje lične hi­gi­je­ne i hi­gi­je­ne domaćinstva. Ako ta­ko ra­di­mo, vo­de će bi­ti u do­volj­nim ko­li­či­na­ma za sve sta­nov­ni­ke – na­gla­ša­va­ju u „Vo­do­vo­du”.

Na­gla­ša­va­ju i da je sta­bil­nost si­ste­ma u isto­rij­ski eks­trem­nim kli­mat­skim uslo­vi­ma za­jed­nič­ka od­go­vor­nost.

– Ko­li­ko je u ru­ka­ma nas ko­ji upra­vlja­mo pro­ce­som snab­de­va­nja vo­dom, u ve­li­koj me­ri je i u va­šim ru­ka­ma – po­tro­ša­ča, va­ših na­vi­ka i sa­ve­sno­sti u ko­ri­šće­nju vo­de – ka­žu u „Vo­do­vo­du”.

I na Sa­vi i na Du­na­vu bez ve­ćih do­to­ka vo­de

Sta­nje na Sa­vi ni­je ta­ko te­ško kao što je na Du­na­vu, iako se i na ovoj re­ci oče­ku­je sma­nje­nje vo­do­sta­ja. Ka­ko je re­kao De­jan Vla­di­ko­vić, ko­or­di­na­tor hi­dro­lo­ške prog­no­ze i upo­zo­re­nja u Re­pu­blič­kom hi­dro­me­te­o­ro­lo­škom za­vo­du Sr­bi­je, si­tu­a­ci­ja na Du­na­vu kod Ze­mu­na je ipak za ni­jan­su po­volj­ni­ja ne­go što je to uz­vod­no – od Bez­da­na do No­vog Sa­da. Ipak, ka­ko is­ti­če, na­red­nih de­set do pet­na­est da­na ne oče­ku­je se po­bolj­ša­nje si­tu­a­ci­je ni u sred­njoj Evro­pi ni kod nas.

Ugro­že­ne i stro­go za­šti­će­ne vr­ste

U Opo­vač­kom du­nav­cu su, ka­ko na­gla­ša­va­ju eko­lo­ški ak­ti­vi­sti, ugro­že­ni be­li i žu­ti lo­kvanj, stro­go za­šti­će­ne bilj­ne vr­ste, jer je do­šlo do is­pum­pa­va­nja ve­će ko­li­či­ne vo­de. To je uči­nje­no da bi se omo­gu­ćio rad po­je­di­nim pred­u­ze­ći­ma.