Bolnica „progutala" četvrt veka samodoprinosa
Операциона сала уролошког одељења се уселила у недовршену зграду нове болнице (Фото Ђ. Ђукић)
Zrenjanin – Nova zgrada bolnice „Đorđe Joanović“ u Zrenjaninu gradi se već 25 godina. Za finansiranje gradnje je pet puta na po pet godina raspisivan samodoprinos, čija poslednja „epizoda“ ističe u aprilu. S obzirom na narastajuću ekonomsku krizu, malo je verovatno da bi žitelji pet srednjobanatskih opština opet prihvatili da za ovaj svojevrsni „Skadar na Bojani“ ponovo izdvajaju procenat od dohotka. S tim u vezi, narastaju očekivanja da bi teret daljeg finansiranja na svoja „pleća“ mogli da preuzmu pokrajinski i republički fondovi.
Iako građevinski radovi na bolnici nisu do kraja okončani, na pet od deset postojećih spratova useljena su ključna odeljenja, a među njima su ona koja su u starim objektima radila u najlošijim uslovima.
– O tome dokle se došlo u izgradnji govori i podatak da je do sada uloženo blizu 48 miliona evra, a za završetak zgrade nedostaje još oko 14 miliona – kaže direktor bolnice Mileta Mihajlov.
Javnost i građevinski stručnjaci odavno su saglasni da je objekat nove bolnice predimenzioniran, o čemu govori činjenica da kada bi u ovo zdanje bila preseljena sva odeljenja iz starih bolničkih zgrada, čitava dva sprata bi ostala – nepopunjena. Drugo, od početka gradnje sredinom osamdesetih, umnogome su izmenjene zdravstvene norme koje se tiču broja bolničkih dana potrebnih za određene medicinske tretmane. I treće, ne manje važno, broj stanovnika u srednjem Banatu se dramatično smanjio za poslednjih četvrt veka.
Inače, izgradnju su stalno pratile i sumnje da se novac iz samodoprinosa troši nenamenski, da se preliva i za tekuću potrošnju, za rad stare bolnice, za plate, za dnevnice, kao i da se nije štedelo ni pri kupovini opreme. Izveštaji o izgradnji, međutim, redovno su išli na skupštinske kontrole i nezakonite radnje nikada nisu dokazane.
-----------------------------------------------------------
Prvi „stanari”
U nedovršenu zgradu nove bolnice useljena je Specijalistička poliklinika, hirurško i urološko odeljenje sa operacionim salama, porodilište, dijagnostika, transfuzija, onkologija i radiologija, nuklearna medicina i kompletan urgentni centar.
– Reč je o zaokruženim i funkcionalnim medicinskim celinama urađenim i opremljenim po najnovijim svetskim standardima. One delatnosti koje nisu useljene nalaze se u očuvanim zgradama i rade u zadovoljavajućim uslovima, pa do završetka kompletne bolnice pacijenti neće ispaštati – kaže direktor bolnice Mileta Mihajlov.