Izdavači iščekuju zakon o udžbenicima
Tržištu na kojem je prošle godine, na primer, 23 izdavača dobilo odobrenje Ministarstva prosvete da štampa udžbenike od prvog do četvrtog razreda osnovne škole neophodan je novi zakon o udžbenicima, budući da onaj stari iz 1993. godine prepoznaje samo jednog izdavača – Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, dok ostali štampaju knjige na osnovu Pravilnika o ogledu za izdavanje udžbenika. Nacrt zakona o udžbenicima normativno se usaglašava, objašnjavaju u Ministarstvu prosvete, i trebalo bi uskoro da bude objavljen na sajtu ministarstva, pa da uđe u javnu raspravu, posle čega će biti upućen vladi i skupštini na usvajanje.
Novi zakon nestrpljivo iščekuju i državni izdavač i privatnici, ali oko nekih odredaba postoje nesuglasice. Gordana Knežević-Orlić, član radne grupe za izradu zakona i predstavnica Udruženja izdavača udžbenika i učila Srbije, kaže da je zadovoljna poslom koji je obavila radna grupa i da je tekst zakona poboljšan, ali da je za njih i dalje sporno pitanje obaveznog licenciranja izdavača i štampanje niskotiražnih izdanja.
– Uslovi da dobijete licencu kao što su određeni prostor, oprema ili broj radnika, po mišljenju našeg udruženja, neusklađeni su sa savremenim načinom rada i predstavljaju uslovljavanje izdavača formalnim stvarima. To je licenciranje bez jasnog argumenta šta je to što pouzdano znači da je neko kvalitetan, jer koristeći te kriterijume vi ocenjujete izdavačku kuću, a ne udžbenik koji ona štampa – kaže Gordana Knežević-Orlić.
Naša sagovornica se ne slaže sa tim da niskotiražna izdanja, kao što su udžbenici za decu sa posebnim potrebama, knjige na jezicima nacionalnih manjina i knjige za srednje stručne škole, treba da finansira izdavač.
– Obaveza je države da obezbedi udžbenike svima i ona treba da finansira štampanje. Država to mora da preuzme na sebe, ali da raspiše konkurs za izdavače, da ne bi samo Zavod za udžbenike radio taj posao – smatra Gordana Knežević-Orlić.
Hitno je potrebno doneti zakon koji će biti jednak za sve, kaže Miloljub Albijanić, direktor Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva.
– Licenciranje svih izdavača, uključujući naravno i nas, i dobijanje dozvola za rad dovelo bi nas sve u ravnopravan položaj i tada bismo mogli da se takmičimo u kvalitetu. Zavod za udžbenike, na primer, ima 290 zaposlenih, a neki izdavači svega četiri, te stoga sada nismo u istoj poziciji – ističe Albijanić.
On smatra da bi bilo dobro da za niskotiražna izdanja svi izdavači izdvajaju određena novčana sredstva, a da se konkursom određuje ko će štampati te udžbenike.
Komentarišući plan Ministarstva prosvete da sledeće školske godine obezbedi besplatne udžbenike za đake prvake, Gordana Knežević-Orlić kaže da je to „povratak u kameno doba”, jer školska knjiga je interaktivna, a proces učenja bez olovke, upisivanja tačnih odgovora u knjigu i podvlačenja je nemoguć.
– Nije dobra ideja da se udžbenik vraća, ali mislim da bi bilo dobro obezbediti besplatne knjige deci iz ugroženih kategorija stanovništva, ali, naravno, bez obaveze da ih vraćaju – kaže Gordana Knežević-Orlić.
Miloljub Albijanić smatra da je važno tačno definisati šta podrazumeva komplet udžbenika za prvi razred, jasno i precizno reći koji se udžbenici vraćaju, a koji ne.
– Tek tada treba utvrditi jasnu proceduru i konkurs za izbor izdavača koji će udžbenike štampati, a o tome treba da se izjasne i škole, tako da mislim da će ceo taj proces dugo trajati – rekao je Albijanić.
J. Beoković