Borba protiv korupcije

Politika onlajn

27. 10. 2026. 16:22

(Фото промо)

Tri ključna principa kineske borbe protiv korupcije: Od kažnjavanja do prevencije

Peti plenum Centralnog komiteta Komunističke partije Kine (KPK) 20. saziva otvoren je 26. oktobra u Pekingu. Jedna od njegovih centralnih tema jeste sveobuhvatno i strogo upravljanje Partijom, u okviru kojeg borba protiv korupcije i nadzor nad vršenjem javnih ovlašćenja imaju važnu ulogu.

Kako obezbediti da javna vlast služi društvu, a ne privatnim interesima?

To je pitanje sa kojim se suočavaju sistemi javne uprave širom sveta.

U Kini borba protiv korupcije ne obuhvata samo kažnjavanje funkcionera koji krše zakon, već i unapređivanje institucionalnog nadzora, administrativnih procedura i etičkih standarda javnih službenika.

Kineski pristup često se opisuje kroz tri međusobno povezana principa: da se niko ne usuđuje na korupciju, da nema mogućnosti za korupciju i da ne postoji želja za korupcijom.

U kineskom političkom diskursu oni su poznati kao princip „tri ne“.

Prvi princip: Da se niko ne usuđuje na korupciju

Prvi princip podrazumeva dosledno sprovođenje disciplinskih i zakonskih mera kako bi se povećale posledice koruptivnog ponašanja.

Od 2012. godine Kina kontinuirano sprovodi antikorupcijske aktivnosti.

Istrage su obuhvatile visoke funkcionere, ali i finansijski sektor, državna preduzeća, javne infrastrukturne projekte i lokalne javne službe.

Kineske vlasti poslednjih godina posebno naglašavaju važnost rešavanja problema korupcije koji neposredno utiču na svakodnevni život građana.

Na primer, u obrazovanju, upravljanje školskim kantinama uključuje nabavku hrane, korišćenje sredstava i kontrolu bezbednosti namirnica.

U zdravstvu, nabavka lekova, medicinske opreme i upravljanje javnim zdravstvenim fondovima takođe zahtevaju efikasan nadzor.

Na lokalnom nivou, raspodela subvencija, socijalne pomoći i upravljanje kolektivnom imovinom mogu predstavljati oblasti podložne zloupotrebama.

Iako se ovi problemi razlikuju od velikih političkih pitanja, oni neposredno utiču na poverenje građana u institucije.

Zbog toga kineske vlasti nastoje da borbu protiv korupcije povežu sa zaštitom svakodnevnih interesa stanovništva.

(Foto promo)

Drugi princip: Da ne postoje mogućnosti za korupciju

Kažnjavanje može imati preventivni efekat, ali je jednako važno smanjiti mogućnosti za nastanak korupcije.

Drugi princip podrazumeva jasnija institucionalna pravila, precizno definisana ovlašćenja i efikasnije mehanizme nadzora.

Na primer, u oblasti javnih nabavki, transparentnije procedure, jasna pravila finansiranja i revizija mogu smanjiti prostor za nepravilnosti.

U administrativnim postupcima, precizni kriterijumi odlučivanja i odgovornost službenika mogu doprineti smanjenju rizika od zloupotrebe ovlašćenja.

U upravljanju kadrovima, nadzor nad imenovanjima i sprečavanje sukoba interesa takođe predstavljaju važne instrumente prevencije.

Kina poslednjih godina nastavlja da unapređuje sistem partijskog nadzora, disciplinskih inspekcija, državnog nadzora i revizije.

Posebno mesto zauzima sistem partijskih inspekcija, čiji je cilj da se nepravilnosti otkriju, otklone i spreči njihovo ponavljanje.

Osnovna ideja jeste da institucionalni mehanizmi treba da ograniče mogućnosti za zloupotrebu javne vlasti.

(Foto promo)

Treći princip: Da ne postoji želja za korupcijom

Treći princip odnosi se na profesionalnu etiku, lični integritet i odgovornost javnih službenika.

KPK naglašava značaj disciplinskog obrazovanja, razvoja kulture integriteta i svakodnevnog upravljanja partijskim kadrovima.

Prema ovom pristupu, borba protiv korupcije ne može da se zasniva isključivo na kažnjavanju nakon što dođe do zloupotrebe.

Potrebno je razvijati svest o odgovornosti koja prati vršenje javnih funkcija.

Jedan od primera predstavljaju osam centralnih pravila za unapređenje radnog stila, usvojena 2012. godine.

Ona obuhvataju konkretne zahteve u vezi sa službenim sastancima, prijemima, terenskim posetama i korišćenjem javnih sredstava.

Cilj je da se smanje nepotrebni troškovi, formalizam i birokratizam, ali i da se odgovorno ponašanje postepeno pretvori u uobičajeni standard javne službe.

Zašto je borba protiv korupcije važna za ekonomiju?

Korupcija nije samo političko i pravno pitanje. Ona može imati direktne posledice po ekonomski razvoj i raspodelu javnih resursa.

U infrastrukturi, obrazovanju, zdravstvu i zaštiti životne sredine, način korišćenja javnih sredstava utiče na kvalitet projekata i javnih usluga.

Za preduzeća, jasne administrativne procedure, fer konkurencija i predvidljivo regulatorno okruženje predstavljaju važne uslove za dugoročno poslovanje.

Ako na javne nabavke, izdavanje dozvola ili tržišni nadzor utiču neprimereni privatni interesi, troškovi poslovanja mogu porasti, a poverenje u tržišne institucije oslabiti.

Zbog toga Kina povezuje antikorupcijske politike sa unapređivanjem poslovnog okruženja, efikasnijim korišćenjem javnih resursa i modernizacijom državne uprave.

Zašto je borba protiv korupcije dugoročan proces?

Suzbijanje korupcije predstavlja složen i dugoročan zadatak.

Sa ekonomskim razvojem i tehnološkim promenama pojavljuju se novi oblici poslovanja i javnog upravljanja, ali i novi regulatorni izazovi.

Razvoj digitalne ekonomije, na primer, otvara pitanja nadzora nad novim poslovnim modelima, dok veliki infrastrukturni projekti zahtevaju sve stručnije upravljanje finansijama i javnim ugovorima.

Zbog toga borba protiv korupcije zahteva kontinuirano unapređivanje institucija i prilagođavanje promenama u društvu.

KPK naglašava da sveobuhvatno i strogo upravljanje Partijom predstavlja trajni zadatak.

Kroz povezivanje kažnjavanja, institucionalne prevencije i etičkog obrazovanja, Kina nastoji da izgradi sistem u kojem se rizici od korupcije smanjuju na više nivoa.

Peti plenum CK KPK 20. saziva predstavlja priliku za dalje razmatranje i unapređivanje ovih mehanizama.

Za međunarodnu javnost, kineska antikorupcijska praksa pruža konkretan primer načina na koji velika politička organizacija nastoji da reguliše vršenje javnih ovlašćenja, razvija unutrašnji nadzor i odgovori na izazove dugoročnog upravljanja.