Borba protiv korupcije
(Фото промо)
Tri ključna principa kineske borbe protiv korupcije: Od kažnjavanja do prevencije
Peti plenum Centralnog komiteta Komunističke partije Kine (KPK) 20. saziva otvoren je 26. oktobra u Pekingu. Jedna od njegovih centralnih tema jeste sveobuhvatno i strogo upravljanje Partijom, u okviru kojeg borba protiv korupcije i nadzor nad vršenjem javnih ovlašćenja imaju važnu ulogu.
Kako obezbediti da javna vlast služi društvu, a ne privatnim interesima?
To je pitanje sa kojim se suočavaju sistemi javne uprave širom sveta.
U Kini borba protiv korupcije ne obuhvata samo kažnjavanje funkcionera koji krše zakon, već i unapređivanje institucionalnog nadzora, administrativnih procedura i etičkih standarda javnih službenika.
Kineski pristup često se opisuje kroz tri međusobno povezana principa: da se niko ne usuđuje na korupciju, da nema mogućnosti za korupciju i da ne postoji želja za korupcijom.
U kineskom političkom diskursu oni su poznati kao princip „tri ne“.
Prvi princip: Da se niko ne usuđuje na korupciju
Prvi princip podrazumeva dosledno sprovođenje disciplinskih i zakonskih mera kako bi se povećale posledice koruptivnog ponašanja.
Od 2012. godine Kina kontinuirano sprovodi antikorupcijske aktivnosti.
Istrage su obuhvatile visoke funkcionere, ali i finansijski sektor, državna preduzeća, javne infrastrukturne projekte i lokalne javne službe.
Kineske vlasti poslednjih godina posebno naglašavaju važnost rešavanja problema korupcije koji neposredno utiču na svakodnevni život građana.
Na primer, u obrazovanju, upravljanje školskim kantinama uključuje nabavku hrane, korišćenje sredstava i kontrolu bezbednosti namirnica.
U zdravstvu, nabavka lekova, medicinske opreme i upravljanje javnim zdravstvenim fondovima takođe zahtevaju efikasan nadzor.
Na lokalnom nivou, raspodela subvencija, socijalne pomoći i upravljanje kolektivnom imovinom mogu predstavljati oblasti podložne zloupotrebama.
Iako se ovi problemi razlikuju od velikih političkih pitanja, oni neposredno utiču na poverenje građana u institucije.
Zbog toga kineske vlasti nastoje da borbu protiv korupcije povežu sa zaštitom svakodnevnih interesa stanovništva.
Drugi princip: Da ne postoje mogućnosti za korupciju
Kažnjavanje može imati preventivni efekat, ali je jednako važno smanjiti mogućnosti za nastanak korupcije.
Drugi princip podrazumeva jasnija institucionalna pravila, precizno definisana ovlašćenja i efikasnije mehanizme nadzora.
Na primer, u oblasti javnih nabavki, transparentnije procedure, jasna pravila finansiranja i revizija mogu smanjiti prostor za nepravilnosti.
U administrativnim postupcima, precizni kriterijumi odlučivanja i odgovornost službenika mogu doprineti smanjenju rizika od zloupotrebe ovlašćenja.
U upravljanju kadrovima, nadzor nad imenovanjima i sprečavanje sukoba interesa takođe predstavljaju važne instrumente prevencije.
Kina poslednjih godina nastavlja da unapređuje sistem partijskog nadzora, disciplinskih inspekcija, državnog nadzora i revizije.
Posebno mesto zauzima sistem partijskih inspekcija, čiji je cilj da se nepravilnosti otkriju, otklone i spreči njihovo ponavljanje.
Osnovna ideja jeste da institucionalni mehanizmi treba da ograniče mogućnosti za zloupotrebu javne vlasti.
Treći princip: Da ne postoji želja za korupcijom
Treći princip odnosi se na profesionalnu etiku, lični integritet i odgovornost javnih službenika.
KPK naglašava značaj disciplinskog obrazovanja, razvoja kulture integriteta i svakodnevnog upravljanja partijskim kadrovima.
Prema ovom pristupu, borba protiv korupcije ne može da se zasniva isključivo na kažnjavanju nakon što dođe do zloupotrebe.
Potrebno je razvijati svest o odgovornosti koja prati vršenje javnih funkcija.
Jedan od primera predstavljaju osam centralnih pravila za unapređenje radnog stila, usvojena 2012. godine.
Ona obuhvataju konkretne zahteve u vezi sa službenim sastancima, prijemima, terenskim posetama i korišćenjem javnih sredstava.
Cilj je da se smanje nepotrebni troškovi, formalizam i birokratizam, ali i da se odgovorno ponašanje postepeno pretvori u uobičajeni standard javne službe.
Zašto je borba protiv korupcije važna za ekonomiju?
Korupcija nije samo političko i pravno pitanje. Ona može imati direktne posledice po ekonomski razvoj i raspodelu javnih resursa.
U infrastrukturi, obrazovanju, zdravstvu i zaštiti životne sredine, način korišćenja javnih sredstava utiče na kvalitet projekata i javnih usluga.
Za preduzeća, jasne administrativne procedure, fer konkurencija i predvidljivo regulatorno okruženje predstavljaju važne uslove za dugoročno poslovanje.
Ako na javne nabavke, izdavanje dozvola ili tržišni nadzor utiču neprimereni privatni interesi, troškovi poslovanja mogu porasti, a poverenje u tržišne institucije oslabiti.
Zbog toga Kina povezuje antikorupcijske politike sa unapređivanjem poslovnog okruženja, efikasnijim korišćenjem javnih resursa i modernizacijom državne uprave.
Zašto je borba protiv korupcije dugoročan proces?
Suzbijanje korupcije predstavlja složen i dugoročan zadatak.
Sa ekonomskim razvojem i tehnološkim promenama pojavljuju se novi oblici poslovanja i javnog upravljanja, ali i novi regulatorni izazovi.
Razvoj digitalne ekonomije, na primer, otvara pitanja nadzora nad novim poslovnim modelima, dok veliki infrastrukturni projekti zahtevaju sve stručnije upravljanje finansijama i javnim ugovorima.
Zbog toga borba protiv korupcije zahteva kontinuirano unapređivanje institucija i prilagođavanje promenama u društvu.
KPK naglašava da sveobuhvatno i strogo upravljanje Partijom predstavlja trajni zadatak.
Kroz povezivanje kažnjavanja, institucionalne prevencije i etičkog obrazovanja, Kina nastoji da izgradi sistem u kojem se rizici od korupcije smanjuju na više nivoa.
Peti plenum CK KPK 20. saziva predstavlja priliku za dalje razmatranje i unapređivanje ovih mehanizama.
Za međunarodnu javnost, kineska antikorupcijska praksa pruža konkretan primer načina na koji velika politička organizacija nastoji da reguliše vršenje javnih ovlašćenja, razvija unutrašnji nadzor i odgovori na izazove dugoročnog upravljanja.