Kako Komunistička partija Kine pretvara dugoročne planove u rezultate

Dragana Šubarević

29. 10. 2026. 11:13

(Printscreen CGTN)

Od petogodišnjih planova do kontrole javne vlasti, kineski model upravljanja oslanja se na disciplinu unutar partije, odgovornost institucija, doslednu primenu zakona i kontrolu rada državnih zvaničnika. Ipak, ključno pitanje ostaje kako da se dugoročni razvojni ciljevi pretvore u rezultate koji se vide u svakodnevnom životu građana i poslovanju kompanija.

Razvoj jedne zemlje ne zavisi samo od planova koje donosi već i od njihove dosledne primene, prenosi CGTN.

(Printscreen CGTN)

Infrastrukturni projekti zahtevaju godine, modernizacija industrije dugoročna ulaganja, a poboljšanje životnog standarda ne može da se postigne preko noći. Zbog toga je jedan od najvećih izazova za svaku državu kako da očuva razvojne prioritete i spreči da kratkoročni interesi ugroze ciljeve postavljene za budućnost.

Za to su neophodni stabilna ekonomska politika, efikasno upravljanje resursima, kontinuitet u sprovođenju razvojnih strategija i sposobnost institucija da odgovore na promene ekonomskih i društvenih okolnosti.

Odgovornost, disciplina i petogodišnji planovi

U Kini se odgovor traži u jačanju unutarpartijske discipline i odgovornosti.

Kako u prilogu televizije CGTN objašnjava Vang Sinsong, vanredni profesor Škole za društveni razvoj i javnu politiku na „Pekinškom normalnom univerzitetu“, institucionalna pravila i mehanizmi kontrole imaju važnu ulogu u sprovođenju dugoročnih razvojnih planova.

Kineski petogodišnji planovi za ekonomski i društveni razvoj predstavljaju primer takvog pristupa. Trinaesti i četrnaesti plan postavili su prioritete za svoje periode, dok petnaesti plan, koji obuhvata razdoblje od 2026. do 2030. godine, nastavlja taj proces u uslovima novih izazova.

Međutim, usvajanje plana samo je početak, smatra ovaj stručnjak. Da bi se ciljevi ostvarili, neophodno je da se jasno utvrde odgovornosti na različitim nivoima vlasti, da se vrši kontrola sprovođenja odluka, nadzor nad radom zvaničnika i da postoji odgovornost za postignute rezultate. U suprotnom, kratkoročni pokazatelji uspešnosti ili interesi pojedinih lokalnih sredina mogu da potisnu prioritete koji zahtevaju više vremena.

Lične veze i javna vlast

Poseban izazov predstavljaju lične veze u poslovanju i njihov uticaj na donošenje odluka. U Kini se za mrežu ličnih poznanstava i odnosa koji olakšavaju saradnju koristi pojam „guansi“. Takve veze mogu da pomognu u uspostavljanju poslovnih kontakata, ali problem nastaje kada počnu da utiču na način na koji se koristi javna vlast.

Zbog toga su nadzor i odgovornost važni za sprečavanje da lični odnosi ne postanu sredstvo za zaobilaženje pravila. Cilj antikorupcijskih mera je sprečavanje zloupotrebe položaja i obezbeđivanje da se odluke donose u skladu sa zakonom, a ne ukidanje poslovnih kontakata.

Prema objašnjenju u prilogu CGTN-a, posebno osetljive oblasti su finansije, energetika, državna preduzeća i javne nabavke, gde se upravlja značajnim javnim resursima i donose odluke koje mogu imati velike ekonomske posledice.

Korupcija

(Printscreen CGTN)

Korupcija, međutim, ne mora da se svodi na neposredno primanje ili davanje mita. Ona može da uključuje obećanja budućih koristi, imovinu koja se vodi preko posrednika, prelazak iz državne uprave u poslovni sektor, kada postoji rizik da su prethodne službene odluke bile povezane sa budućim privatnim interesima. Korupcija se ispoljava i kroz nameštanje javnih tendera, dodelu unosnih ugovora povlašćenim kompanijama ili korišćenje poverljivih informacija radi sticanja lične dobiti. Takve zloupotrebe mogu da ostanu skrivene iza formalno zakonitih poslovnih transakcija, što otežava njihovo otkrivanje i zahteva temeljniju kontrolu finansijskih tokova i odlučivanja u javnom sektoru.

Kako se mere protiv korupcije pojačavaju, oni koji pokušavaju da zaobiđu pravila mogu da pribegavaju manje uočljivim načinima delovanja. Zato je, smatra profesor, pored istraga konkretnih slučajeva, neophodno unapređivati institucije, jačati nadzor, dosledno primenjivati propise i obezbediti veću transparentnost u donošenju odluka.

Kako ističe Sinsong, borba protiv korupcije ne sme da se zaustavi na otkrivanju neposrednog podmićivanja, već mora da obuhvati i složenije oblike zloupotrebe javnih ovlašćenja radi sticanja privatne koristi.

Negativna lista za pristup tržištu

Način na koji se sprovode zakoni utiče i na poslovno okruženje. Za fer konkurenciju važno je da uslovi za ulazak na tržište budu jasni i da kompanije imaju delotvornu pravnu zaštitu, bez obzira na to da li su u državnom ili privatnom vlasništvu ili su u njihovom kapitalu prisutni strani investitori.

Kina je 2025. godine objavila negativnu listu za pristup tržištu, kojom se utvrđuju oblasti u kojima je ulazak ograničen ili podleže posebnim uslovima. Tako je, na primer, za obavljanje određenih delatnosti sa civilnim bespilotnim letelicama potrebno odobrenje, pooštrena su pravila za proizvodnju elektronskih cigareta, a prodaja lekova i medicinskih sredstava putem interneta ograničena je na subjekte koji ispunjavaju propisane uslove.

Ova lista se odnosi na pristup tržištu za domaće i strane privredne subjekte, dok Kina ima i posebnu negativnu listu koja se odnosi na strane investicije.

Strana ulaganja

(Printscreen CGTN)

Izgradnja jedinstvenog nacionalnog tržišta podrazumeva i nastojanje da se smanji lokalni protekcionizam, kako bi preduzeća mogla da posluju u različitim delovima zemlje pod uporedivim uslovima.

Za strane investitore značajan je i kineski zakon o stranim investicijama, koi predviđa da strani investitori, u načelu, imaju isti tretman kao domaće kompanije, osim u delatnostima za koje važe posebna ograničenja. U nekim sektorima ulaganja su zabranjena, dok su u drugima dozvoljena pod određenim uslovima.

Zakon, istovremeno, predviđa zaštitu investicija i drugih zakonitih interesa stranih ulagača.

Vang Sinsong naglašava da odgovorno upravljanje ne podrazumeva samo otkrivanje i kažnjavanje nepravilnosti. Ono se odnosi i na način korišćenja javnih ovlašćenja i odgovorno sprovođenje odluka.

Dugoročni razvoj zahteva da institucije deluju dosledno, kao i službenike koji snose odgovornost za svoj rad.

Osnovni izazov, kako se ističe u prilogu CGTN-a, koji je deo specijalnog serijala „Pokretačka snaga upravljanja“ (The Engine of Governance), posvećenog institucionalnim osnovama kineskog sistema upravljanja i njihovom značaju za dugoročni razvoj zemlje, jeste da se institucionalna pravila pretvore u delotvorno upravljanje, a dugoročni planovi u rezultate koje mogu da prepoznaju građani i privreda.