U Srbiji više od 10.000 zatvorenika

22. 03. 2009. 12:08

BEOGRAD – U Srbiji više od 10.000 ljudi izdržava kazne zatvora u 28 ustanova, među kojima je 6.650 osuđenih, 2.500 pritvorenih, 500 je na meri obavezog lečenja, a 330 je kažnenih za prekršaje.

Odbor Skupštine Srbije za pravosuđe održao je nedavno sednicu u KPZ Zabela u Požarevcu, na kojoj su razmatrani stanje u zatvorima u Srbiji i okolnosti koje su prethodile smeni upravnika požarevačkog zatvora.

Tom prilikom je novinarima dostavljen izveštaj Uprave ministarstva pravde za izvršenje zavodskih sankcija o stanju, problemima i proritetima u izvršavanju zavodskih sakcija.

Prema podacima koji se odnose na mart ove godine, 200 je na izvršenju zakonske mere upućivanja u Vaspitno-popravni dom, 20 je pritvorenih maloletnika, kao i 200 osuđenih i 100 pritvorenih žena.

U periodu do 2003. godine broj lišenih slobode u Srbiji se kretao u „ustaljenom okrivru” između 5.000 i 6.000, a od tog perioda godišnja stopa rasta broja lišenih slobode iznosi više od 10 odsto.

Ukupno povećanje u poslednjih pet godina je više od 60 odsto.

Realni kapacitet za smeštaj lica lišenih slobode u Srbiji je oko 6.000, a ukoliko bi se primenile norme preporučene Evropskim zatvorskim pravilima bilo bi mesta za samo 4.500 osoba.

„Postojeći uslovi za smeštaj lica lišenih slobode su zastareli, neadekvatni i nedovoljni. Zgrade su zidane u proseku pre više od 70 godina sa zastarelom infrastrukturom i prevashodno predviđene za daleko manji broj lica”, navodi se u izveštaju i ističe da je dodatno nepovoljna okolnost da je 12 okružnih zatvora locirano u užim gradski celinama.

Sa povećanjem broja, ispoljavaju se izrazito negativni trendovi među zatvorenicima - porast broja teških krivičnih dela sa elementima nasilja, organizovani kriminal, smanjenje starosne granice počinilaca krivičnih dela i visoko prisustvo bolesti zavisnosti, odnodno preko 60 odsto je imalo iskustva sa drogama ili su aktivni zavisnici.

Dodatni problem je broj zaposlenih u službi obezbeđenja u odnosu na broj zaposlenih, jer je nepovoljniji u poređenju sa drugim sistemima.

Primera radi, zatvorski sistem Austrije je po statističkim podacima sličan našem, a njihova služba obezbeđenja je 80 odsto zaposlenih, dok je kod nas svega 55 odsto.

Uprava za izvršenje zavodskih sankcija ukazuje da posebnu pažnju treba usmeriti na integralne sisteme tehničke zaštite u ustanovama, jer su postojeći dotrajali, a u nekim ustanovama ih i nema.

Kompletno nov sistem tehničke zaštite i video nadzora postoji samo u Kazneno-popravnom zavodu u Požarevcu i Okružnom zatvoru u Beogradu.

Među prioritetnim zadacima, navodi Uprava, je da se izmene zakoni i podzakonski akti u vezi sa sistemom izvršenja krivičnih sankcija koji će obezbediti efikasnost sistema izvršenja, nastojanje da se povećaju kapaciteti za smeštaj lica lišenih slobode.

Prioriteti su i uspostavljanje integralnih sistema tehničke zaštite u svim zatvorima, kao i razvijanje programa za poboljšanje statusa posebno osetljivih kategorija lica lišenih slobode - maloletnika, psihijatrijskih bolesnika, žena, pripadnika manjina i drugih.