Višak zaposlenih, deset sindikata

23. 03. 2009. 22:00

(Илустрација Новице Коцића)

Narodno pozorište u Beogradu je anahrona i troma institucija u kojoj su umetnici u drugom i trećem planu, dok se broj radnih mesta iz godine u godinu, po sistematizaciji, stalno povećava. Problem Narodnog pozorišta traje decenijama, ono se pretvorilo u socijalnu, a ne umetničku instituciju – reči su kojima je nedavno glumac Predrag Ejdus obrazložio svoju ostavku na mesto upravnika Narodnog pozorišta u Beogradu.

Koliko ima zaposlenih u našem nacionalnom teatru i da li se, zaista, kako tvrdi Ejdus, u sadejstvu sa sindikatima i uz aminovanje Ministarstva kulture kroz nekoliko sistematizacija broj radnih mesta za koje se daju plate iz budžeta popeo do blizu 800 ljudi? Da li u Narodnom pozorištu ima deset sindikata i kako pronaći rešenja za nagomilane probleme? Ovo su sve pitanja na koja smo odgovore pokušali da dobijemo proteklih dana u Narodnom pozorištu u Beogradu.

U toku poslednje godine i po, u Narodnom pozorištu u Beogradu u stalni radni odnos primljen je samo jedan umetnik. Reč je o reditelju Jagošu Markoviću koji je prihvatio poziv Predraga Ejdusa da postane stalni član ovog ansambla.

Organizacionu strukturu nacionalnog teatra, da pojasnimo, čini pet sektora: Drama, Opera, Balet, Tehnički sektor i Sektor stručnih i opštih poslova. U Narodnom pozorištu u Beogradu, prema zvaničnim podacima koje smo dobili pre dva dana od njihove pravne službe, zaposleno je ukupno 788 ljudi od kojih je 745 primljeno na neodređeno vreme, a 43 člana na određeno vreme.

U ansamblu Drame u stalnom radnom odnosu je 82 ljudi, od kojih je pet primljeno na određeno vreme. Ansambl Opere sa horom i orkestrom broji 214 stalnih članova (od toga šest na određeno vreme), a ansambl Baleta 100 umetnika (na određeno vreme je zaposleno 13 umetnika).

Tehnički sektor obuhvata 261 zaposlenog (14 na određeno vreme), dok Sektor stručnih i opštih poslova zapošljava 131 člana (pet na određeno vreme).

Zvuči neverovatno, ali u Narodnom pozorištu u Beogradu zaista ima 10 sindikata! Četiri reprezentativna: Samostalni sindikat Narodnog pozorišta, ASNS – Sindikat pozorišnih, administrativno-tehničkih službi, Sindikat muzičkih umetnika i Sindikat nezavisnog Narodnog pozorišta. Tu je još šest sindikalnih organizacija koje deluju u nacionalnom teatru: Sindikat glumaca Srbije – Drama – Narodno pozorište, Sindikat operskih umetnika, Sindikat baletskih igrača, Radnički sindikat, Sindikat Narodnog pozorišta i Slobodni sindikat. Dakle, na oko 80 zaposlenih jedna sindikalna organizacija.

Problem viška zaposlenih u nacionalnom teatru, više je nego jasno, ne može da se reši unutar samog pozorišta. Jedno od mogućih rešenja reorganizacije ponudila je nedavno Svetlana Bojković, predsednica Upravnog odbora Narodnog pozorišta u Beogradu, predloživši da se nacionalni teatar obrati za pomoć uglednim inostranim kolegama u Berlinu, Londonu i Stokholmu i da njihovi eksperti dođu u Beograd, da „snime stanje i preporuče model transformacije”.

Borka Trebješanin

-----------------------------------------------------------

Sabor odlučio o Hrvatskom narodnom kazalištu

Da problem Narodnog pozorišta u Beogradu, ipak, nije nerešiv pokazuju slične teatarske kuće u najbližem okruženju. Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu je odlukom Sabora svedeno na 500 zaposlenih, a funkcioniše po principu ugovora. U Narodnom pozorištu u Sarajevu, koje broji 222 zaposlena, takođe su prihvatili princip angažovanja umetnika po ugovoru.

-----------------------------------------------------------

Neophodna reforma

– Angažovanje umetnika, pozorišnih stvaralaca i drugih, po projektu i ugovoru, čini mehanizam kulture mnogo dinamičnijim i otvorenijim. Narodno pozorište ima više od 800 zaposlenih. Slična pozorišta u regionu imaju 500. U svim pozorištima problem je nedovoljan broj mladih umetnika, i štošta drugo kada govorimo o kvalitetu. Dakle, u kvantitetu previše u kvalitetu premalo. Reforma je po većini pokazatelja neophodna, a finansijska kriza koja kuca na vrata biće joj podsticaj, izjavio je u nedavnom intervjuu „Politici” Nebojša Bradić, ministar kulture Republike Srbije.