Đurđevdan pred novom stranicom istorije

18. 11. 2026. 17:15

Средњовековнa зворничка тврђава (Фото ГУ Зворник)

Zvornik – Na uzvišenju iznad Zvornika, odakle se pruža pogled na Drinu i obe njene obale, vekovima stoje bedemi Đurđevgrada. Nekada važna vojna tačka danas je jedan od najvrednijih istorijskih spomenika u Podrinju. Iako je od nekadašnjeg utvrđenja sačuvan samo deo građevina, njegova prošlost i položaj pružaju mogućnost da ovaj prostor dobije značajnije mesto na kulturnoj i turističkoj mapi regiona.

Korak u tom pravcu predstavlja saradnja grada Zvornika s tri naučne i obrazovne ustanove iz Beograda. Predstavnici Arhitektonskog fakulteta, Arheološkog instituta i Instituta za molekularnu genetiku i genetičko inženjerstvo početkom novembra obišli su tvrđavu kako bi se upoznali sa njenim stanjem i mogućnostima daljeg istraživanja.

Zvornički Stari grad, poznat i kao Đurđevgrad, obuhvata tri povezane celine: Gornji, Srednji i Donji grad. Njegovi najstariji delovi potiču iz srednjeg veka, a utvrđenje se tokom narednih stoleća menjalo, proširivalo i prilagođavalo vojnim potrebama različitih vladara. S položaja koji gospodari dolinom Drine bilo je moguće nadzirati rečni prelaz i puteve koji su povezivali Bosnu sa Srbijom.

U istoriji tvrđave posebno mesto pripada despotu Đurđu Brankoviću, po kome je prema predanju i dobila ime. Narod je za njene zidine vezao i priče o Prokletoj Jerini, supruzi srpskog despota. Iako je utvrđenje postojalo i pre njihovog vremena, legende o njegovoj gradnji prenosile su se generacijama i ostale deo lokalnog nasleđa.

Tokom osmanske uprave dograđivani su odbrambeni delovi, dok je u vreme Austrougarske tvrđava ponovo prilagođavana vojnoj upotrebi. Zato se na njenim ostacima i danas mogu prepoznati različiti graditeljski uticaji. Stari grad Zvornik je 2005. godine proglašen nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.

Uprkos istorijskom značaju, vreme je ostavilo vidljive posledice na bedemima i drugim delovima utvrđenja. Za njihovo očuvanje neophodno je najpre utvrditi u kakvom se stanju nalaze, a upravo tu počinje posao stručnjaka.

Arheološki institut planira fotogrametrijsko snimanje lokaliteta nakon što se povuče vegetacija, kako bi se dobila preciznija slika sačuvanih građevina i terena. Prikupljeni podaci biće osnova za izradu dokumentacije neophodne za buduće konzervatorske radove.

U istraživanje Đurđevgrada biće uključeni i studenti master studija Arhitektonskog fakulteta u Beogradu. U okviru predmeta Studio projekat baviće se mogućim rešenjima za očuvanje tvrđave, ali i pitanjem kako prostor s tako dugom istorijom može da dobije novu upotrebu, bez narušavanja svojih izvornih vrednosti.

Sve aktivnosti sprovode se uz saglasnost Republičkog zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasleđa Republike Srpske.

Đurđevgrad nije samo svedočanstvo prošlosti jer njegovi bedemi, pogled na Drinu i priče koje su se vekovima prenosile predstavljaju nasleđe koje bi moglo da privuče znatno više posetilaca. Hoće li se to i dogoditi zavisiće od rezultata istraživanja, planiranih mera zaštite i sredstava za njihovo sprovođenje. Zasad je izvesno da se posle dugog perioda u kojem je tvrđava uglavnom prepuštena zubu vremena, njenoj budućnosti ponovo pristupa s naučne i stručne strane.