Stiže leto trideseto

27. 03. 2009. 22:00

Vrhunac umnih sposobnosti čovek, u proseku, dostiže u 22. godini, a već pet docnije počinju da se ispoljavaju prvi znaci opadanja. U četrdesetim već se opaža da slabi moć pamćenja. Do kada smo, uopšte, mladi?

Prvi nagoveštaji starenja uočavaju se u 27. godini kada ljudske mentalne sposobnosti počnu da popuštaju. Naučnici su, upravo, odgonetnuli da umna snaga doseže najvišu tačku u 22. godini, a pet godina kasnije započinje opadanje!

Poznati psiholog Timoti Solthaus sa Univerziteta Virdžinija (SAD) kaže da rezultati pokazuju da bi zahvate kojima je cilj sprečiti posledice starenja trebalo da otpočeti znatno pre odlaska u penziju. Čim se zaposlite, počnite da se spremate za mirovinu!

Na osnovu nalaza može se zaključiti da izvesni oblici ispoljavanja opadanja saznajnih mogućnosti koji su u sprezi sa starenjem počinju još kod zdravih i obrazovanih ljudi u dvadesetim i tridesetim godinama života. Proučavanje je sprovedeno na 2.000 ispitanika, a trajalo je sedam godina. Učesnici uzrasta od 18. do 60. godine trebalo je reše više zadataka, kao što su vizuelne zagonetke, otkrivanje redosleda koji su se krili među slovima i znacima i vraćanje u sećanje reči i pojedinosti iz priče.

Slične provere se, obično, koriste kako bi se razotkrila mentalna nesposobnost ili njeno opadanje. Virdžinijski istraživači su otkrili da je u devet od 12 testova s najboljim ishodima prosečna starost osobe koja ga je rešavala iznosila – 22 godine.

Kod ispitanika starijih samo pet godina već je primećeno slabljenje umnih sposobnosti. Dvadesetsedmogodišnjaci su zakazali u testovima zaključivanja, brzini mišljenja i prostornom opažanju. Moć pamćenja počinjala je da se smanjuje, u proseku, u 37. godini, a u ostalim proverama loš skor uočen je u 42. godini.

Izveštaj je objavljen u časopisu „Njurolodži ov ejdžing”, a obelodanjuje da sposobnosti utemeljene na stečenom znanju, kao što je bogatstvo rečnika i opšta obaveštenost, narastaju sve do 60. godine.

Životna dob od 27 godina dugo je smatrana lošim znakom, jer su mnogi poznati muzičari umrli ne dočekavši da ugase još jednu svećicu na rođendanskoj torti (Džimi Hendriks, Džim Morison, Brajan Džons, Dženis Džoplin i Kurt Kobejn).

Hoćemo li ubuduće starima nazivati sve koji su na izmaku treće decenije života?