Nepoželjni advokati
Pravosuđe u Srbiji, napokon, dobilo je svoje „gazde”. Poslanici su dan pre selidbe iz zdanja u Kralja Milana u Dom Narodne skupštine birali članove Visokog saveta sudstva i Državnog veća tužioca. Od ovih tek osnovanih institucija se očekuje da u ovoj godini izguraju toliko potrebnu reformu pravosudnog sistema. Ali koliko će ovi organi u delikatnom poslu ocenjivanja, smenjivanja i izbora sudija i tužilaca biti samostalni i nezavisni kada su u krnjem sastavu?
Već sam način glasanja izazvao je podozrenje, jer u Vrhovni savet sudstva nije izabran niko od predloženih advokata i profesora pravnog fakulteta. Otuda su odmah usledili prigovori da se vladajuća većina prilikom izbora rukovodila isključivo političkim kriterijumom. Činjenicu da su u VSS prošle sudije, a niko iz „esnafa”, pojedini pravni stručnjaci tumače kao opomenu Advokatskoj komori da je predložila nekvalitetne kandidate.
Sa 126 glasova u Vrhovni savet sudstva izabrano je samo pet članova i to iz redova sudija. Za predstavnika Advokatske komore Vojislava Nedića glasala su samo četiri poslanika. Profesori Pravnog fakulteta u Beogradu Slobodan Perović i Zoran Tomić, takođe, bili su daleko od natpolovične većine.
Sudiji Nadici Jovanović, iz Kragujevca, falio je jedan glas da postane šesti član VSS-a. Ali poslaniku SPS-a Dušanu Bajatoviću zazvonio je telefon u trenutku glasanja, pa elektronski sistem nije prepoznao poslaničku karticu Bajrama Omeragića koji sedi pored njega. Upućeni kažu da se tako nešto i ranije dešavalo. Iako su reklamirali kod predsednice skupštine, ona nije htela da ponovi glasanje.
Činjenica da nije prošao nijedan predloženi advokat i profesor pravnog fakulteta u VSS, Liberalno-demokratska partija je ocenila kao „udar vladajuće većine na pravni sistem zemlje”. Zbog činjenice da su pravnici profesionalci u manjini u Visokom savetu sudstva Odbor za pravosuđe LDP-a poručuje: „Niko u Srbiji, ni kandidati za sudije i tužioce ni obični građani, posle ovoga neće poverovati da će opšti izbori u pravosuđu biti obavljeni bez direktnih međustranačkih pogodbi i političke potvrde vladajućih stranaka”.
Vrhovni savet sudstva treba da ima 11 članova – tri po položaju (predsednik Vrhovnog kasacionog suda, ministar pravde i predsednik parlamentarnog odbora za pravosuđe). Izabrani članovi su šest sudija na stalnoj funkciji i dva ugledna i istaknuta pravnika, od kojih jedan treba da bude advokat.
Ova godina je prelomna za srpsko pravosuđe koje odavno vapi za reformom i po novim pravosudnim zakonima, usvojenim pred kraj prošle godine, utvrđeni su precizni rokovi za ovaj obiman posao. Izbor sudija na svim nivoima treba da se obavi do 1. decembra kako bi oni bili spremni da sude od 1. januara 2010. godine u novoj mreži sudova.
Konstitutivna sednica Vrhovnog saveta sudstva trebalo bi da se održi do 5. aprila. Formalnopravno VSS može da počne da radi i bez predstavnika Advokatske komore i bez predstavnika pravnog fakulteta, ali da niko ne bi mogao da osporava kredibilitet i nezavisnost ove institucije bolje bi bilo da startuje u punom sastavu.