Amerika u novom stilu

02. 04. 2009. 22:00

Срдачност за почетак: Дмитриј Медведев и Барак Обама (Фото АФП)

Od našeg stalnog dopisnika
Vašington, 2. aprila – Premijerni nastup Baraka Obame na globalnoj sceni ispunio je osnovna očekivanja – na londonskom samitu G-20 i uvodnim susretima bio je „u centru pažnje”, a uložio je i zapaženi napor da partnere uveri da se odriče negativne Bušove zaostavštine i da mu je stalo da popravi veze Amerike sa izmenjenim i vanredno uznemirenim svetom. To je, reklo bi se, osnovna ocena ovdašnjih stručnjaka i medija o „međunarodnom debiju” novog šefa Bele kuće.

Podrobnije analize će se poduže praviti, ali se, pre upoznavanja sa konačnim „smernicama” samita, konstatovalo da je Obama predstavio novi američki stil – sa više spremnosti od svog prethodnika za uvažavanje pristupa drugih, koristeći pri tome i simpatije koje uživa kao „osveženje” na internacionalnoj političkoj pozornici. Za početak – dovoljno, sugeriše se.

Ali, hvalospeva nema. Kada i kakav će biti izlaz iz ekonomske krize, najveće u poslednjih sedam decenija, tek treba da se vidi, dodaje se. Obama je priznao da SAD snose deo (mnogi misle, glavne) odgovornosti za tekuće planetarne finansijske lomove, ali je naglasak stavio na traženje zajedničkog rešenja.

Zajedništvo se svima čini neophodnim, ali još više – teško ostvarljivim. Postoji bar nekoliko različitih pristupa, zapaža „Njujork tajms”. Amerika, Britanija i Japan su, po toj verziji, za maksimalno povećanje državnih ulaganja, Francuska i Nemačka im se opiru jer smatraju da su njihovi sistemi već „prilagođeni”, dok Rusija i Kina „teraju po svome”.

Najizvesnije je, smatra komentator Si-En-Ena, da će Amerika i Evropa koje dominiraju u G-8 (industrijskih sila) morati da prihvate „novi svetski poredak”. S povećanim ulogama Kine, Indije, drugih delova Azije i Latinske Amerike, što se već odrazilo u sastavu G-20.

Najveći publicitet je ovde, pre okončanja samita, dobio sastanak Obame s ruskim predsednikom Dmitrijem Medvedovom. Uz izveštavanje da su se dogovorili da smanje atomsko naoružanje i sinhronizuju akcije oko avganistanskog fronta i iranskih nuklearnih ambicija, posebno je istaknuto da njih dvojica ne žele da repriziraju individualizaciju državnih veza, u kojoj se posle izjave Buša da je „pronikao u dušu Vladimira Putina” ispostavilo da su odnosi između dve zemlje pali na „najnižu tačku posle hladnog rata”. Predstavnici dveju strana su objasnili da im je cilj da budu u kontaktu u kome će „nesaglasnosti biti jasno definisane kako bi se izbeglo pogrešno razumevanje” (Bela kuća) i da se „stvori atmosfera poverenja sa uvažavanjem međusobnih interesa” (Kremlj).

Pre i posle dolaska u London, Obama je predočio da dolazi na samit „i da čuje druge i da osnaži vodeću ulogu” Amerike. Posmatrači se zasad slažu da je uspeo u prvom delu tako zacrtane misije.

Drugi deo, o predvođenju, ostaje pod znakom pitanja. Ne samo zbog pojedinosti kao što je „doza spremnosti Pekinga da i dalje kupuje obveznice američkog duga”, kako beleže eksperti, već i zato što se u krizi svet ubrzano razvrstava prema zajedničkim ali na različite načine specifikovanim prioritetima i na osnovu novog odnosa snaga, slabosti i odgovornosti.

Pomno su ovde praćene i „sporednije, a široj publici atraktivnije”, pojavnosti Obame. Posebno njegove supruge Mišel. „Prva dama” registrovana je, takođe, kao „nova zvezda”. Odata su joj priznanja naročito za originalnost, u koju su uračunati i njena obrazovanost, neposrednost i otvorenost.

Ova poslednja karakteristika delimično je pripisana i njenoj garderobi koja joj često ostavlja nepokrivena ramena (što se i ovde smatra odstupanjem od običaja na događajima visokog političkog nivoa). Ali taj njen stil je možda nagoveštavao da će ramena igrati važniju ulogu nego dosad, jer će se na milijarde njih svaliti – najveći teret globalne krize…