Subotička biskupija ima 300.000 vernika

04. 04. 2009. 22:00

По попису на подручју Војводине и централне Србије живи 410.000 католика

Prema popisu iz 2002. godine na području Vojvodine i centralne Srbije živi oko 410.000 katolika dok se procenjuje da na Kosovu i Metohiji živi oko 60.000 katolika Albanaca. Prema podacima Beogradske Nadbiskupije u 16 župa ove organizacione jedinice živi oko 30.000 vernika. Najveća je Subotička biskupija koja u 116 župa okuplja oko 300.000 vernika, dok u 40 župa Zrenjaninske biskupije 83.000 vernika ispoveda katoličku veru.

– Beogradska nadbiskupija se proteže na 55.000 kvadratnih kilometara, i u odnosu na teritoriju broj vernika je relativno mali. Međutim, službe su posećene i mogu reći da se vernici trude da žive u skladu sa katoličanstvom – kaže za „Politiku” dr Milutin Novaković, kancelar ove nadbiskupije, sekretar i portparol nadbiskupa.

On ističe da se u katoličkoj crkvi posebna pažnja posvećuje obrazovanju mladih katolika, koji su, takođe vrlo zainteresovani za izučavanje svoje vere.

– Ipak, broj učenika koji su katoličke veroispovesti, a pohađaju osnovne i srednje škole nije veliki, pa se verska nastava organizuje u župi kojoj pripadaju. Ovakav način predavanja odobrilo je Ministarstvo prosvete Srbije, a učenike, na kraju školske godine ocenjuje župnik – objašnjava Novaković.

Govoreći o katoličkom nasleđu u Srbiji, kao jedan od aktuelnih problema on izdvaja zidanje četvorospratnice neposredno pored crkve Svetog Ante u beogradskoj opštini Vračar.

– Crkva Svetog Ante je remek delo crkvene arhitekture u ovom delu Evrope. Delo je čuvenog slovenačkog arhitekte Jožefa Plečnika, pa privlači pažnju slovenačkih, a i drugih turista. Crkveni toranj je nakrivljen oko 45 centimetara. Nije logično da se uz sam toranj ove bogomolje gradi zgrada koja bi je zaklonila i kao turističku atrakciju – kaže naš sagovornik.

Kao posebno vrednu, on ističe i kapelu u nadbiskupskom ordinarijatu koja je ukrašena mozaikom Marka Rupnika.

On dodaje i to da je pre ratova devedesetih godina bilo više vernika u katoličkoj crkvi, a da su se najveće migracije devedesetih godina dogodile u Sremskoj biskupiji.

Prema podacim Republičkog zavoda za statistiku, katolika u broju koji se meri stotinama ima i u većim gradovima centralne Srbije a tokom popisa 2002. godine u opštinama Trgovište i Crna Trava nijedan stanovnik se nije izjasnio kao katolik.