Nema panike zbog kursa

30. 11. 2007. 21:04

Скок евра јуче је био очигледан (Фото Д. Јевремовић)

Od trenutnog skoka kursa evra, koji je juče dostigao čak 83,65 dinara, ne treba praviti veliku famu, uveravaju stručnjaci. Kako će se do Nove godine kretati kurs teško je i njima da procene, ali berzanski znalci su uvereni da će dinar do tada ponovo ojačati i vratiti se na "stare grane". Za to imaju i "pokriće" – sledi više od pola milijardi evra od prodaje RK "Beograd" i DDOR-a, a sa evrima stižu i naši građani koji žive u inostranstvu. Evro je za mesec dana poskočio za oko sedam dinara, 29. oktobra srednji kurs je iznosio 76,8 dinara. Ekonomski stručnjaci se slažu da je padu dinara doprinela politička nestabilnost zbog neizvesnosti oko statusa Kosova. U takvoj situaciji i građani žele da budu sigurni pa zato, objasnio je dr Jurij Bajec, više kupuju evre, bez obzira na cenu. Na pad vrednosti domaće valute, dodaje, uticali su i veliki investitori, pre svega investicioni fondovi koji su prodavali akcije na Beogradskoj berzi. Oni su, pojasnio je Bajec, akcije kupovali jeftino i sad kada im vrednost pada, brzo ih prodaju. Za dinare kupuju evre i tako povećavaju tražnju za stranom valutom.

Pavle Kavran, direktor kompanije "Citadel", pak tvrdi da investicioni fondovi, koji u Srbiji imaju ukupno oko 100 miliona evra, nisu mogli znatnije da utiču na kurs čak i da su ne Berzi "obrnuli" 20 miliona evra. On kaže da je padu kursa dinara "kumovalo" i povlačenje investitora iz regiona koji sada ulažu novac na drugim berzama, pa i uzdrmano finansijsko tržište u svetu. Kavran je uveren da će se kurs dinara stabilizovati, potkrepljujući tu tvrdnju činjenicom da predstoji 360 miliona evra od prodaje Robnih kuća i 264 miliona evra od Fondijarije za kupljeni DDOR, a stići će i doznake naših ljudi iz inostranstva.

I dokapitalizacija banaka je uticala na vrednost  dinara. Od početka godine bilo je nekoliko značajnijih emisija akcija domaćih banka na Berzi, a strani investitori su mogli da ih kupe samo za dinare, što je, kako objašnjava Nikola Aranđelović, član Izvršnog odbora Agrobanke, uticalo na vrednost domaće valute.

Samo ta banka se, kako navodi, u maju dokapitalizovala u vrednosti od oko 60 miliona evra. Istog meseca akcije je emitovala i Privredna banka Beograd u vrednosti od oko 13,5 miliona evra, a Univerzal banka sa oko 15 miliona evra

U julu je KBC osiguranje preuzelo 107.823 akcija A banke za 100 miliona evra, a krajem tog meseca evro je pao na oko 79 dinara. Među većim transakcijama je aprilsko preuzimanje Inteza Sanpaolo više od 17.000 akcija Panonske banke za oko 13 miliona evra. Tog meseca je evro skliznuo ispod 80 dinara.

Valja imati u vidu i prikupljenih više od 350 miliona štednje u oktobarskoj Nedelji štednje, koja je delimično uticala na ponudu. Baš u tom mesecu evro je pao ispod 77 dinara, pa je 26. oktobra vredeo 76,6 dinara.

Vladimir Marković iz Findomestik banke takođe misli da je skok evra kratkoročna pojava i da bi kurs trebalo do kraja godine da se stabilizuje. To može da se dovede u vezu sa dolaskom novogodišnjih praznika, kad je pojačana potrošnja, ali i priliv deviza iz inostranstva. Slabljenje dinara stvara, kako dodaje, probleme građanima koji su uzimali kredite sa deviznom klauzulom.

Stabilizacija evra na nivou oko 80 dinara je po ovim analitičarima najizvesnija. Uostalom, Narodna banka je spremna da reaguje ali samo, kako je najavio guverner Radovan Jelašić, ukoliko uoči ozbiljne znake poremećaja na deviznom tržištu, ili ako se kurs znatnije poremeti.