Pilula za zaboravne

21. 04. 2009. 22:00

Lek o kome je reč kupovao bi se bez recepta, a farmaceuti koji na njemu rade tvrde da bi ova tableta protiv zaboravnosti pomogla ljudima slabijeg pamćenja da ne zaboravljaju rođendane i godišnjice, a studentima bi olakšala učenje.

„Memorijska tableta”, koja bi mogla pomoći kod polaganja ispita ili omogućiti ljudima da u pamćenju sačuvaju sve važne datume, mogla bi se uskoro naći u prodaji, objavio je Rojters.

Reč je o leku originalno napravljenom za obolele od Alchajmerove bolesti, no adaptiran, nešto slabiji, mogao bi se prodavati kao sredstvo za poboljšanje pamćenja.

Jednu vrstu „memorijskih tableta” razvija multinacionalna kompanija AstraZeneca u saradnji s američkom firmom „Targacept”, dok Epix Pharmaceuticals (takođe iz SAD) radi na drugoj tableti koja ima za cilj da poboljša pamćenje.

Obe utiču na povećanje kognitivnih sposobnosti, što je povezano s lečenjem pacijenata koji s godinama gube pamćenje.

Stiven Feris, neurolog i bivši član američkog odbora za hranu i lekove, smatra da bi se slabija verzija ovog preparata mogla koristiti kod zdravih ljudi, kao što se danas koriste vitamini.

-----------------------------------------------------------

Sposobnosti naglo opadaju

Rapidno opadanje čovekovih mentalnih sposobnosti, do kojeg dolazi sa starenjem, počinje mnogo ranije nego što se doskora mislilo, zaključili su švedski stručnjaci s Gotenburškog univerziteta.

Jednostavni testovi brzine percepcije, snalaženja u prostoru i verbalnih funkcija pokazali su da neke kognitivne sposobnosti počinju rapidno da opadaju poslednjih petnaestak godina života, izjavio je psiholog Valgeir Torvaldson, jedan od učesnika istraživanja, prenosi Rojters.

Neka ranija istraživanja su ukazivala da nagli pad kognitivnih sposobnosti počinje deset godina kasnije.

Većina ljudi doživljava svoj mentalni vrhunac između 35. i 40. godine, a onda počinje opadanje, koje se ubrzava. Norveški stručnjaci su u istraživanju, koje je potrajalo 30 godina, pratili 288 muškaraca i žena od njihove sedamdesete godine do smrti, mereći u pravilnim intervalima njihove mentalne sposobnosti.

Ustanovljeno je da brzina upoređivanja brojki počinje rapidno da opada otprilike 15 godina pre smrti, snalaženje u prostoru slabi oko osam, a verbalne sposobnosti sedam godina pre smrti.

Nedostatak fizičke aktivnosti i mentalnih stimulacija u starijem dobu i povećani zdravstveni problemi mogli bi da predstavljaju pokretače tog konačnog opadanja mentalnih sposobnosti.

„Promena verbalnih sposobnosti mogla bi se smatrati kritičnim pokazateljem propadanja zdravlja starijih ljudi”, zaključuje Torvaldson.

S. M.