Slatki recept za pamet
Šta je potrebno da bi vam mozak radio kao švajcarski sat? Crna čokolada, dobar seks, mnogo smeha i gašenje televizora kad počnu sapunske serije. Britanski psiholog Toni Houm i biohemičar Simon Voton, autori bestselera „Treniraj svoj mozak“ tvrde da su ovo osnovni sastojci proverenog recepta za bolju pamet.
Po njima, pravila za kvalitetniji život i bolje funkcionisanje mozga i nervnog sistema sasvim su jednostavna i vrlo ekonomična. Prvi savet glasi – radite što više, sve ono što vam pričinjava telesno zadovoljstvo i užitak. Drugo, smejte se što češće. Treće, budite otvoreni prema drugima i svetu i, četvrto, trudite se da u seksu budete zadovoljni i zadovoljeni.
Autori su duže od decenije sakupljali i proučavali naučne članke i studije na osnovu kojih su sačinili listu namirnica i stvari koje stimulišu i pozitivno utiču na funkcionisanje mozga. Gorka čokolada i seks podstiču lučenje serotonina, hormona koji stvara osećaj zadovoljstva. Posle uživanja u nekoliko kockica čokolade ili nakon koitusa, mozak je kreativniji, aktivniji, ali u isto vreme smireniji i sposobniji za donošenje ispravnih odluka i zaključaka. Sasvim suprotno, marihuana i gledanje sapunskih serija ili sličnih televizijskih sadržaja, umrtvljuje i uništava neurone. Negativan efekat imaju i kompjuterske igrice, čak i one komplikovane bazirane na strategiji, a na ispitu je pao i popularni sudoku, koji ni izbliza ne stimuliše moždanu aktivnost kao nekoliko minuta zdravog smeha. Ogromni neprijatelj savršene mentalne forme je stres, kao i cinične i osobe koje se stalno na nešto žale. Doručak od koga će mozak „procvetati“ sastoji se od ribe i kvalitetne salame i pršute, a kompletan seksualni odnos, koji sem penetracije i orgazma uključuje i fantaziju i predigru, istinski je eliksir za mentalnu formu.
-----------------------------------------------------------
Zanimanje rizično za zdravlje
Evropska Agencija za sigurnost i zdravlje na radu objavila je izveštaj o hemijskim materijama koje bi mogle da predstavljaju nove i rastuće rizike za radnike. Ove materije će uticati na razvoj bolesti poput alergija, astme, neplodnosti i raka.
Stručnu prognoza novih „hemijskih rizika” izradilo je 49 stručnjaka iz cele Evrope, a na samom vrhu rizičnih faktora nalaze se nanočestice, odnosno nanotehnologija koja se koristi u kozmetičkim i informatičkim proizvodima.
Zbog izloženosti radnika hemikalijama raste broj obolelih od alergija. Procenjuje se da hemikalije izazivaju 80–90 odsto oboljenja kože, a ona su druga među bolestima na radu, iza bolesti mišića i kostiju. Zasad, međutim, ne postoje dogovorene naučne metode kojima bi se utvrdio uticaj štetnih materija na kožu i odredile sigurne granice izloženosti kože.
U izveštaju se takođe navodi opasnost od materija koje mogu da dovedu do razvoja karcinoma, među kojima su i isparavanja dizela.
Među zanimanjima u kojima su radnici suočeni s visokim rizikom od dodira s opasnim materijama jesu rukovanje otpadom, građevina i uslužne delatnosti poput čišćenja ili kućne nege.
U Evropskoj Agenciji za sigurnost i zdravlje na radu procenjuju da je svake godine 74.000 smrtnih slučajeva u vezi sa radnim mestom izazvanih opasnim materijama koje se susreću na radu. To znači da 10 puta više ljudi umre od opasnih materija nego od nezgoda na radu kao i to da mnoge kompanije ne vode dovoljno računa o njihovom uklanjanju ili zameni.