Spomen-ploča vojvodi Levajcu

04. 05. 2009. 22:00

Љубиша, Тихомир и Мирко Левајац крај спомен-плоче славном претку Фото Г. Оташевић

Mojsinje – U crkvi pomoravskog sela Mojsinja 2. maja otkrivena je i osveštana spomen-ploča vojvodi Raku Levajcu (1777–1833) koji je vojevao u oba srpska ustanka. Ovaj beleg podigli su vojvodini potomci, uz bogosluženje žičkog vladike Hrizostoma.

Kao učesnik Ostružničke skupštine, Karađorđeve delegacije na pregovorima u Zemunu, bitaka na Mišaru (1806), Ljubiću i Dublju (1815) – za vojvodu užičke nahije Karađorđe ga je proglasio 1810, ali mu je to zvanje oduzeo tri godine kasnije – Levajac je nesumnjivo zaslužio značajnije mesto u istoriji ustaničke Srbije.

– Njegovo ime i delo bili su prekriveni zaboravom jer se zamerio i Karađorđu i Milošu. Istovremeno, bio je dovoljno mudar da izbegne susret sa ovim drugim, jer bi mu sledovalo pogubljenje. Zato je Rako Levajac jedan od retkih ustaničkih vođa koji su umrli prirodnom smrću – kaže Goran R. Levajac, vojvodin potomak, istoričar iz Kragujevca.

Rako je rodom iz Ljevaje (danas Levaja) kod Takova. Između buna i bitaka trgovao je stokom, a umro je kao siromah upravo jer je bio u nemilosti ondašnjih srpskih vladara. Sahranjen je bez kovčega, kraj crkve u Mojsinju, u čijoj priprati od subote stoji spomen-ploča s njegovim likom.

– Rako nije poslušao Karađorđevo naređenje da hapsi hajduke u užičkom i sokoskom kraju, dok je protiv Miloša pripremao bunu 1824. i 1825. Za vreme vladavine kneza Mihaila, tačnije 1865. godine, obeležavano je pola veka od Drugog srpskog ustanka, a vojvoda Levajac nije čak ni pomenut – napominje Goran Levajac.

Isto se dogodilo i 1935, kada je Srbija bila pod dinastijom Karađorđevića. Leta te godine građena je nova crkva u Mojsinju, a nadgrobna ploča, koja je do tada stajala iznad vojvodine humke, netragom je nestala. Uspomenu na vojvodu Levajca čuva jedino ulica u Gornjem Milanovcu, koja nosi njegovo ime.