Zbog regionalizacije ne treba menjati Ustav
Иштван Пастор (Фото Фонет)
Predsednik Saveza vojvođanskih Mađara Ištvan Pastor kaže da ne vidi potrebu da se zbog regionalizacije Srbije menja Ustav jer i u postojećem Ustavu postoje odredbe koje govore o povezivanju lokalnih samouprava i suštinski to omogućavaju.
– Znam da o onome što je predsednik Boris Tadić predložio već ima dosta spekulacija i ne želim time da se bavim. Kad je reč o Vojvodini, pitanje regionalizacije malo je kompleksnije. Vojvodina ima utvrđeni ustavnopravni statut, postoje jasne obaveze i pokrajinske i republičke skupštine u vezi sa oživotvorenjem tog pravnog statuta. Dakle, otvoreno pitanje na političkoj sceni je pitanje statuta i zakona o nadležnosti, koje je Ustavom rešeno i treba samo da se realizuje, a rok za to je istekao 31. decembra prošle godine. Jednostavno ne mogu da prihvatim da se pitanje Vojvodine otaljava na taj način što će se sačekati da se to reši u okviru nekih budućih regija – kaže on.
Smatrate da Ustav ne treba menjati zbog regionalizacije?
Ne vidim da je promena Ustava neizbežna, ali je pitanje kakva je ambicija predsednika i onih koji su predložili platformu za promenu, odnosno kakva bi bila pozicija tih budućih regiona. Ako je to nešto više od onoga što ustavni okvir omogućava, on se mora promeniti. Ali, suštinski, čim se otvori pitanje promene Ustava ponovo će se na stolu naći i sva druga pitanja koja se Ustavom mogu drugačije rešiti. Naravno, uvek je pitanje za šta je moguće obezbediti potrebnu većinu u parlamentu.
Vidite li u toj budućoj regionalizaciji neku opasnost po pokrajinsku autonomiju?
Ne prepoznajem za sada u toj ideji takvu ambiciju. Za mene je u ovom trenutku mnogo veći politički problem to što se postojeći ustavnozakonski okvir ne primenjuje, jer ne postoji politička volja za poštovanjem Ustava i to kod istih onih koji su ga doneli.
Nemate, dakle, načelno ništa protiv regionalizacije?
Ne da nemamo ništa protiv nego je naše programsko opredeljenje što veći broj regiona. Decentralizacija nije moguća bez regionalizacije, a zbog svega toga prethodno treba ojačati lokalnu samoupravu. Kao unitaristička država ne možete u Evropsku uniju koja funkcioniše kao konglomerat regiona. Pokrajina nije region. Regionalizacija može da se sprovede i tako da se teritorija regiona ne podudara sa pokrajinom, da u pokrajini ima više regiona i slično. Pokrajina i region nisu sinonimi, nego paralelni pojmovi.
Znači li to da je teorijski moguće da se regioni uopšte ne poklope sa teritorijom pokrajine? Recimo da deo Srema pripadne Beogradu?
Teorijski je moguće i da recimo Zemun pripadne Vojvodini i još mnogo toga. Ali politička logika govori nešto drugo.
O čemu ćete još razgovarati sa predsednikom Tadićem?
Najpre o rokovima za usvajanje statuta Vojvodine i zakona o prenosu nadležnosti, zatim o zakonu o nacionalnim savetima. Želim da čujem njegov stav o položaju četvoro poslanika SVM-a unutar vladajuće većine. Nama se, zapravo, povremeno čini da zbog malog broja naših poslanika postoji želja da nas marginalizuju, pa nam se zakonski predlozi dostavljaju kao već gotova rešenja, kao da smo u opoziciji.