Prestonica danas slavi Spasovdan
Služenjem liturgije, litijom centralnim gradskim ulicama i svečanim prijemom u Skupštini grada danas će biti obeležena gradska slava Vaznesenja Gospodnjeg, u narodu poznatija kao Spasovdan.
Ove godine ona se prvi put, od kada je despot Stefan Lazarević 1403. godine ustoličio Beograd kao prestonicu, a u čast obnove i napretka grada, uzeo Vaznesenje Gospodnje za slavu, zvanično proslavlja pošto je prošle godine propisana Statutom grada.
Aleksandar Antić, predsednik Skupštine grada, juče je na konferenciji za medije pozvao sve Beograđane da se bez obzira na veroispovest priključe litiji i zamolio vozače i prolaznike za budu strpljivi jer će saobraćaj zbog nje da bude nakratko zaustavljen, ali redovne trase gradskog prevoza neće biti izmeštene.
– Grad čini sve da i ove godine dostojanstveno obeleži Spasovdan. Proslava u Starom dvoru biće skromna u skladu sa ekonomskom situacijom i merama štednje – poručio je Antić.
Arhijerejsku liturgiju u crkvi Vaznesenja Gospodnjeg koja počinje u devet sati služiće između ostalih episkopi hvostanski Atanasije i srednjoevropski Konstantin. Na čelu litije koja kreće iz porte Vaznesenjske crkve u 11.30 časova biće jerusalimski krst, ikona Vaznesenja Gospodnjeg i centralni barjak grada iz 1938. godine. Molitvena povorka iz Ulice admirala Geprata proći će ulicama Kneza Miloša i Kralja Milana do Terazijske česme. Na tom mestu litija će da zastane kako bi se pročitala molitva za zdravlje Beograđana. Tradicionalna svečana povorka, koju će osim crkvenih velikodostojnika uveličati narod, studenti bogoslovije, pitomci Vojne akademije, konjica, horovi, predstavnici grada, produžiće ulicama Knez Mihailovom i Kralja Petra do Saborne crkve koja je označena za drugo stajanje na kojem će biti čitana molitva za poštedu od stradanja i za mir i blagostanje. Ulicama Kneza Sime Markovića, Pop Lukinom, Brankovom, Kraljice Natalije, Dobrinjskom litija će se vratiti do Vaznesenjske crkve u čijem će se dvorištu ispred granitnog krstaslužiti pomen žiteljima prestonice stradalim u šestoaprilskom bombardovanju Beograda 1941. godine.
Krsna slava Beograda obnovljena je 1992. godine. Na Spasovdan godinu dana kasnije litija je prošla gradskim ulicama prvi put posle 46 godina pauze.
Vaznesenje Gospodnje Srpska pravoslavna crkva ubraja u red značajnijih praznika posvećenih Hristu i proslavlja ga uvek četvrtkom 40 dana posle Vaskrsa. Prema crkvenom učenju, vaznesenjem se dovršio Hristov boravak na zemlji odakle se uzneo na nebesa.
D. M.