Spasovdanska litija ulicama Beograda
U Skupštini grada večeras je održan prijem povodom Spasovdana, krsne slave Beograda, koji su priredili gradonačelnik Dragan Đilas i domaćin slave, predsednik Skupštine grada Aleksandar Antić.
Čestitajući slavu prisutnim gostima, Antić je Beograđanima poželeo da Spasovdan slave još dugo u miru, sreći i zadovoljstvu.
„Još od kada je 1403. godine despot Stefan Lazarević uzeo Spasovdan za gradsku slavu, ovaj veliki hrišćanski praznik je Beograđanima održavao veru da su sve teškoće privremene i prolazne i budio nadu u bolju budućnost”, rekao je Antić.
Prema njegovim rečima, „slaveći vaznesenje Gospodnje više od šest vekova očuvali smo i duhovnu i moralnu snagu naroda”.
On je kazao da će slavu Beograda slaviti i ubuduće svi Beograđani, bez obzira na versku i nacionalnu pripadnost, dokazujući time, kako je naveo, da je Beograd kosmopolitski grad u kome se neguju zajedništvo, tolerantni i prijateljski odnosi.
„Svi zajedno ćemo negovati i graditi Beograd kako bi bio još lepši i kako bi Beograđani u njemu živeli dostojanstveno”, kazao je predsednik Skupštine grada.
U ime patrijarha Pavla, mitropolita crnogorsko-primorskog Amfilohija i cele Srpske pravoslavne crkve, krsnu slavu je gradskim čelnicima i svim Beograđanima čestitao protojerej Vaznesenske crkve Milojko Milijančević.
„Čestitam vam i na tome što je Spasovdan postao i zvanično slava grada Beograda. Molim se zajedno sa vama da i dalje nastavite da obnavljate sve ono dobro u našem narodu i neka ovo vreme opšte krize iskoristimo da se razvijamo unutra, da unutra jačamo”, rekao je protojerej Vaznesenske crkve.
Prijemu u Skupštini grada prisustvovali su, između ostalih, ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić, predstavnici Gradskog veća, pojedini gradski sekretari, princ Aleksandar Karđorđević, kao i predstavnici diplomatskog kora i medija.
BEOGRAD – Svečanom liturgijom koju su u Vaznesenjskoj crkvi služili episkop australijsko-novozelandski Irinej i episkop hvostanski Atanasije i litijom centralnim gradskim ulicama Beograd je proslavio krsnu slavu Spasovdan.
Povorka u kojoj je po procenama organizatora bilo desetak hiljada ljudi, išla je od Vaznesenjske crkve ulicama Kneza Miloša i Kralja Milana do Terazijske česme gde je služena prva molitva za zdravlje Beograđana.
Litija je nastavila put ulicama Knez-Mihailovom i Kralja Petra do Saborne crkve i zaustavila se drugi put uz molitvu za poštedu od stradanja.
Zatim je ulicama Kneza Sime Markovića, Jug Bogdanovom i Kraljice Natalije zatvorila krug i vratila se kod Vaznesenjske crkve u kojoj je bio pomen palim junacima Beograda.
Centralne gradske ulice su zatvorene za saobraćaj do 14 časova.
Na čelu litije je bio Jerusalimski krst, iza njega barjak Grada Beograda iz 1939, a iza barjaka s leve i desne strane dva krsta, dva slavska kolača i osam barjaka.
Učenici Bogoslovije i studenti Pravoslavnog bogoslovskog fakulteta na rubu povorke nosili su ikone, a iza njih su bili gardisti u svečanim uniformama.
U litiji su bili gradonačelnik Beograda Dragan Đilas, predsednik Skupštine grada Aleksandar Antić i drugi gradski čelnici, kao i princ Aleksandar Karađorđević.
Krug koji litija pravi na Spasovdan simbolizuje večnost, a svrha litije jeste da kroz grad pronese glas o prazniku.