Kikinda gurnuta na marginu

29. 05. 2009. 22:00

Кикинђани сматрају да је значај њихове средине неправедно обезвређен (Фото С. Милетин)

Kikinda – Privredni subjekti iz Ade, Sente i Kanjiže, krajem godine, prelaze iz kikindske u nadležnost Privredne komore Subotice, čime kikindska komora ostaje bez polovine članstva, ali i znatnih sredstava. Ova odluka, doneta prilikom usvajanja izmena i dopuna Zakona o regionalnim privrednim komorama, ozbiljno je ustalasala kikindsku javnost koja smatra da je na taj način, nakon što njihovoj opštini nije dodeljen ni status grada, dodatno obezvređen značaj Kikinde.

U ovdašnjoj Regionalnoj privrednoj komori smatraju da je pozadina odluke isključivo politička:

– Ovo je posledica amandmana Saveza vojvođanskih Mađara, koji u ovom trenutku imaju snažnu političku poziciju, jer obezbeđuje tesnu većinu u republičkom parlamentu. Svaki upravni okrug na području Vojvodine ima jednu komoru, jedino je u slučaju Kikinde napravljen presedan, pa će zbog političkog kompromisa od naredne godine u Severnobanatskom okrugu delovati dve komore – subotička i kikindska – kaže za „Politiku” predsednik Regionalne privredne komore Kikinde Tibor Šebek.

U Regionalnoj privrednoj komori Subotica nam je kratko rečeno da se ne radi o političkom kompromisu, već o tome da se stvari vrate u „pređašnje stanje”. Naime, do 2001. privrednici iz opština Ada, Senta i Kanjiža pripadali su subotičkoj komori.

Suvlasnik senćanskog „Žitoprometa” Predrag Đurović kaže za naš list da privrednike niko ništa nije pitao ni kada su iz nadležnosti subotičke prebacivani u kikindsku komoru, pa ni sada kada ih vraćaju u okrilje Subotice.

– Ne mogu da kažem da smo imali loših iskustava radeći sa bilo kojom od ovih komora, ali smatram da su način i model rada privrednih komora davno prevaziđeni, kao i način na koji su komorska udruženja organizovana. Mi smo u obavezi da se učlanimo i da, kroz isplatu zarada radnicima, isplaćujemo i komorski doprinos. S druge strane, od komora ne dobijamo povratne efekte u smislu privrednog poslovanja i kontakata sa komorama i privrednicima iz zemalja u okruženju. Od ove reorganizacije ne očekujem ništa značajno, niti ikakva poboljšanja – kaže Đurović.

Inače, usvojenim izmenama i dopunama Zakona o privrednim komorama, privrednim subjektima se, između ostalog, ostavlja mogućnost izbora komore kojoj će pripadati, dok je plaćanje članarine dobrovoljno, a nije obavezno, kao što je do sada bilo. Ovaj zakon u punom kapacitetu stupa na snagu 2013. godine.